Mobing u Crnoj Gori pružalaca finansijskih usluga, koji mober povjerava 27.12.2017. godine tužiteljici u nadležnost broji na papiru, u momentu podnošenja zahjeva za zaštitu od mobinga, manje od 4% sistematizovanih radnih mjesta u CBCG (431). Od dana potpisivanja aneksa ugovora o radu kada s tužiteljicom anekse potpisuju i dotadašnji direktor kontrole banaka i dva izvršioca, pa sve do podnošenja zahtjeva za zaštitu od mobinga od strane tužiteljice, tužiteljica ima sektor sa 3 zaposlena, dakle nešto manje od 1% zaposlenih u CBCG u odnosu na ranije značajan broj zaposlenih pod ingerencijama tužiteljice (50). U prilog naporu usmjerenom na ličnu i profesionalnu degradaciju tužiteljice bez prethodnog profesionalnog propusta i obrazloženja govori i činjenica da je mober pri prerasporedu stručnih nadležnosti muškim kolegama viceguvernerima dodijelio: oko 70 zaposlenih - viceguverneru N. Fabrisu, a novom kolegi M. Radonjiću, imenovanom za trećeg viceguvernera krajem decembra 2017. godine - preko 80 zaposlenih. Dakle, u slučaju tužiteljice sektor s takvim nadležnostima ne postoji u drugim centralnim bankama i prije oduzimanja svih nadležnosti i zaposlenih od strane mobera tužiteljica ima sektor sa svega 3 zaposlena, dok viceguverneri N. Fabris i M. Radonjić imaju opsežne i uobičajene nadležnosti sa 24 puta više zaposlenih u slučaju viceguvernera Fabrisa, odnosno 27 puta više zaposlenih u odnosu na tužiteljicu u slučaju viceguvernera Radonjića. Tu je diskriminatorsko postupanje nesporno, posebno pri činjenici da je tužiteljica jedina žena u rukovodećoj i upravljačkoj strukturi CBCG. Sporni zaključci sudije Mladena Grdinića u prvostepenoj odluci: „Povjeravanje tužilji na organizaciju novoformiranog Sektora za pružanje finansijskih usluga ne može se prihvatiti kao degradacija tužilje u odnosu na raniju poziciju koju je pokrivala“, dok na temu diskriminacije, odnosno nejednakog tremana tužiteljice i njenih muških kolega u ovom i svim narednim primjerima knjiških primjera diskriminatornog postupanja sudija Grdinić zaključuje: „kao pretpostavljena žrtva diskriminacije, u toku postupka ni jednim dokazom nije učinila vjerovatnim da je drugotuženi ove odluke donio vodeći se nekim ličnim svojstvom tužilje. Da bi se pitanje da li je, i u kojoj mjeri tužilja rukovodila značajno manjim brojem zaduženja i zaposlenih u odnosu na druga dva viceguvernera, uopšte moglo cijeniti u kontekstu da je ista bila diskriminisana u odnosu na njih, neophodno je bilo da tužilja učini vjerovatnim da je do nejednakosti došlo isključivo zbog nekog njenog stvarnog ili pretpostavljenog ličnog svojstva, što 199 tužilja nije dokazala, o čemu je govora bilo ranije.“ 199 Presuda Osnovnog suda u Podgorici P. br. 2422/18 od 04.08.2020, godine, str. 66 i.67. Postupajući sudija Mladen Grdinić. 120