Mobing u Crnoj Gori i kontinuiranih napora tuženih da trajno naruše lični i profesionalni integritet tužiteljice, a navodi iz pisma su iz redova tuženih sastavni dio komentara na tekstove svih portala u Crnoj Gori o nezakonitom razrješenju i sudskim procesima tužiteljice, u kontinuitetu, počev od dana razrješenja tužiteljice, u bijednim naporima da se u izostanku argumenata kojim bi se odbranile sramne i nezakonite radnje tuženih, stigmatizuje i na svaki način javno diskredituje i ponizi tužiteljica. Sporni zaključak sudije Mladena Grdinića u prvostepenoj odluci: „Za ukazati je da tužilja činjenicu da je u okviru Centralne banke kružio dokument kojim je ona neosnovano optužena za nemoralno ponašanje nije istakla u samoj tužbi, dok iz sadržine njenog iskaza proizilazi da tuženu stranu u vezu sa ovim dokumentom dovodi jer su ga isti dostavili kao dokaz u predmetnom postupku. Samim tim, nameće se zaključak da je tužilja o sadržini navedenog dokumenta ili makar o činjenici da se isti nalazi u posjedu tužene strane saznala po dostavljanju sudu podneska punomoćnika tuženih od 18.10.2018. godine, odnosno da joj navedene činjenice nisu bile poznate ranije, konkretno u periodu dok je bila u radnom odnosu kod prvotuženog. Pored toga, tužilja u dokaznom postupku nije učinila vjerovatnim da su drugotuženi ili bilo ko od članova kolektiva prvotuženog u periodu dok je tužilja obavljala funkciju viceguvernerke Centralne banke Crne Gore distribuirali sporni dokument između zaposlenih u Centralnoj banci ili šire, što se potvrđuje i sadržinom provedenih dokaza. Sve prethodno navodi sud na zaključak da u toku trajanja radnog odnosa tužilje tuženi nisu učestvovali u širenju informacija kojima se kompromituje njen privatni život, odnosno čast i ugled tužilje, te i da su odgovorna lica prvotuženog u jednom pokušaju da se to učini adekvatno reagovali i spriječili širenje dokumenta koji je imao takav karakter. Činjenica da je punomoćnik tuženih uz podnesak od 18.10.2018. godine dostavio dokument sporne sadržine, sam po sebi ne može predstavljati čin zlostavljanja na radu, budući da tužilja u tom periodu više nije ni bila u radnom odnosu kod prvotuženog.“236 Sve prethodno nesporno i tužno svjedoči o diskriminaciji tužiteljice kao jedine žene, zaposlene u rukovodećoj i upravljačkoj strukturi, te devetomjesečnom zlostavljanju na radu, krunisanom nasilnom smjenom na osnovu nestinitih navoda bez jednog dokaza i neosnovane krivične prijave, u periodu dok je tužiteljica službeno, na osnovu ugovora potpisanog s moberom, boravila van zemlje, te nastavku mobinga i nakon razrješenja, na sudu. U skladu sa prethodnim u prvostepenoj presudi koju će na isti način, potvrditi drugostepena instanca, postupajući sudija Grdinić zaključuje da nijedan od postupaka R.Žugića i CBCG nije mogao podvesti pod mobing ili diskriminaciju. 236 Presuda Osnovnog suda u Podgorici P. br. 2422/18 od 04.08.2020, str.90. Postupajući sudija Mladen Grdinić. 156