Mobing u Crnoj Gori Obzirom da se kod tužiteljice radi o posttraumatskom stresnom poremećaju sa simptomima anksiozno depresivnog sindroma, bez psihotičnih epizoda, ovaj vid duševnog poremećaja nije ostavio trajne posljedice na psihički život tužiteljice, ali je narušio njenu duševnu ravnotežu i dalje je narušava zbog još uvijek neriješenih konfliktnih odnosa iz sudskog procesa.“ Sporni zaključak sudije Mladena Grdinića u prvostepenoj odluci: “Prilikom odlučivanja sud je imao u vidu i nalaz i mišljenje vještaka neuropsihijatra profesora dr Stanka Milića, ali je našao da isti nije od uticaja na drugačije odlučivanje, jer je postojanje mobinga i diskriminacije su pravno pitanje, a kako je već istaknuto tužilja nije učinila vjerovatnim da su u konkretnom slučaju vršeni mobing i diskriminacija, pa nema osnova i uslova za odgovornost tuženih.“204 Pregledom sudske prakse evidentno je da nalazi vještaka neuropsihijatra u predmetnom slučaju tužiteljice indikuju snažniji intenzitet duševnih bolova žrtve u odnosu na žrtve u dijelu slučajeva u kojima je crnogorsko sudstvo pravosnažno utvrdilo postojanje mobinga. Uslovi rada tužiteljice: zlostavljanje i diskriminacija u odnosu na druga dva viceguvernera, po osnovu njenog ličnog svojstva – zdravstvenog stanja, uz svjesno narušavanje zdravstvenog stanja tužiteljice U momentu izbora na mjesto viceguvernerke tužiteljica je bila zdrava osoba sa istorijom respiratornih problema, da bi joj u uslovima stresa i prisustva vlage i buđi u njenom kabinetu ponovo bila dijagnostifikovana astma u oktobru i novembru 2017. godine, kada medicinski izvještaji koincidiraju s pritiscima da tužiteljica nezakonito smijeni direktora Addiko banke, moberovim tajenjem informacija nužnih za rad tužiteljice i saradnika, namještaljkom oko najveće domaće banke, odbijanjem komunikacije sa tužiteljicom, njenim isključivanjem sa kolegijuma, sastanaka, posjeta partnerskim centralnim bankama i sl. Do intenziviranja respiratornih problema je došlo u uslovima snažnog emotivnog stresa, dodatno uslovljenog radom tužiteljice u prostoriji koja je preko zidova zahvaćena velikom vlagom, naročito u kišnom periodu godine, a koja je prouzrokovana poroznom fasadom na zidu kancelarije tužiteljice, pa je prisustvo vlage i buđi bilo naglašeno. Uprkos brojnim zahtjevima tužiteljice, dostavljanja molbi i fotografija u mnogo navrata nadležnim službama, R. Žugiću i u konačnici i Savjetu CBCG, od oktobra 2017. godine pa sve do razrješenja tužiteljice u julu 2018. godine, po ovom pitanju 204 Presuda Osnovnog suda u Podgorici P. br. 2422/18 od 04.08.2020, str.91. Postupajući sudija Mladen Grdinić. 126