Mobing u Crnoj Gori Dakle, tuženi jedino kod tužiteljice punih devet mjeseci, od oktobra 2017. do razrješenja tužiteljice u julu 2018. godine, nijesu učinili apsolutno ništa po pitanju uklanjanja vlage i buđi iz radnih prostorija tužiteljice, svjesni njenih ozbiljnih zdravstvenih problema, dok je u prvom kvartalu 2018 godine za potrebe drugog viceguvernera N. Fabrisa, saniran i prekrečen kabinet, a za trećeg viceguvernera M. Radonjića napravljen potpuno novi kabinet, uz opsežna ulaganja u oba slučaja. U prijeko potrebno saniranje kabineta tužiteljice tuženi su uložili 0 eura u 2017. i 2018. godini, dok su u kabinetima oba muška viceguvernera vršeni opsežni investiciono građevinski radovi koji se ne spore, ali se pokušavaju minimizirati na iznos 6.795, 03 eura kod M. Radonjića i 987,36 eura kod N. Fabrisa. Pritom je isključivo tužiteljica imala naglašene i hronične respiratorne probleme i od poslodavca tražila formalno u više navrata od oktobra 2017. godine elementarne uslove rada u svom kabinetu, te urgentno postupanje u smislu eliminacije vlage i buđi u prostoru u kom boravi sa respiratornim problemima i istorijom astme, što je bilo poznato poslodavcu još od 2016. godine. Nepreduzimanje bilo kakve radnje u cilju otklanjanja ovakvih uslova, odnosno nečinjenje tuženih nedvosmisleno ukazuje na diskriminatorski i zlostavljački odnos tuženih, jer se jedino tužiteljica u kontinuitetu obraćala poslodavcu sa zahtjevima za otklanjanje buđi i vlage i, za razliku od druga dva viceguvernera, što je sve za posljedicu imalo vidno i ozbiljno dodatno narušeno zdravstveno stanje tužiteljice. Istovremeno je poslodavac ostvarivao višemilionsku dobit i vršio brojne i opsežne rekonstrukcije i sanacije u CBCG, među kojima sanacije kabineta oba muška viceguvernera u 2018. godini. Dakle, očigledna je namjera zlostavljanja i diskriminacije tužiteljice u odnosu na kolege viceguvernere, neprijateljskog ponašanja, otežavanja rada, te orkestriranog mobinga uz pomoć direktora Direkcije za investicije A. T. s kojim je R. Žugić u kumovskim vezama, što proizilazi i iz njegovog svjedočkog iskaza. Prethodno dodatno potvrđuje da je, a imajući u vidu nečinjenje kao oblik diskriminacije i zlostavljanja, te potpuno drugačiji tretman dva muška viceguvernera (činjenje i adaptacije u radnom prostoru druga dva viceguvernera), tužiteljica zlostavljana i diskriminisana po osnovu ličnog svojstva – zdravstvenog stanja. Sudija Mladen Grdinić u prvostepenoj presudi ni u prethodnom nije prepoznao diskriminatorne i zlostavljačke radnje već navodi: „Iz provedenih dokaza ne može zaključiti da su tuženi propust da se blagovremeno sanira problem vlage u tužiljinom kabinetu učinili sa ciljem da se tužiljino zdravstveno naruši, budući da je sud već ranije ukazao da je jedan od neophodnih uslova koji mora da postoji da bismo mogli govoriti o postojanju zlostavljanja na radu, taj da su nedozvoljeni postupci vršeni u odnosu na cilj, koji bi u konkretnom slučaju trebao da bude provokacija povratka ili 207 pogoršanja tužiljine dijagnostifikovane bolesti astma” 207 Ibid. 128