Mobing u Crnoj Gori rasprave, koji su crnogorskom društvu opštepoznati, moguće je zaključiti da je Odluka br. 00-74/18-19/1 26. saziva Skupštine Crne Gore, o razrješenju viceguvernerke CBCG, od 05.07.2018 godine, donijeta zato što je tužiteljica navodno ,,učinila ozbiljan propust u obavljanju funkcije”. Ukazuje da se „u toku postupka razrješenja, niko nije bavio obrazloženjem ili utvrđenjem da li je i na koji način učinila bilo kakav, a kamoli ,,ozbiljan propust” u obavljanju funkcije, iako zakonska norma koja je predstavljala osnov za Prijedlog za razrješenje upućen Skupštini Crne Gore, predviđa obavezu Savjeta CBCG da sprovede aktivnosti na utvrđenju ispunjenosti uslova za razrješenje, i da o ispunjenosti tih uslova obavijesti Skupštinu i predloži razrješenje. Imajući u vidu zakonske odredbe, Odluka Savjeta CBCG o ispunjenosti uslova morala je biti podložna provjeri kroz žalbeni postupak, pa tek ukoliko takva odluka postane konačna i pravosnažna, Savjet CBCG je mogao nastaviti sa daljom procedurom predlaganja razrješenja viceguvernerke i članice Savjeta, i takav prijedlog uputiti Skupštini.” U konkretnom slučaju sve navedene zakonske radnje su propuštene. Dakle, „Savjet Centralne banke nije utvrdio ispunjenost uslova za razrješenje prije isteka mandata iz čl. 53 Zakona o CBCG, niti je o ispunjenosti tih uslova donio bilo kakvu odluku, već je bez jednog dokaza i odgovarajuće procedure guverner Žugić uputio Skupštini Crne Gore prijedlog za razrješenje tužiteljice. Na ovaj način tužiteljici - koja je u momentu upućivanja predloga Skupštini bila van Crne Gore poslovno, shodno potpisanom ugovoru s guvernerom, i u tom momentu već 6 dana hospitalizovana, s čim je Savjet CBCG bio sve vrijeme informisan - nije pružena prilika da se izjasni o suštini spora. Ujedno, Savjet CBCG nije donio odluku kojom su navodni propusti utvrđeni, niti je tužiteljica na takvu odluku mogla koristi ustavno pravo žalbe.” U konkretnom, tužiteljica je protivno zakonu u cjelosti onemogućena da učestvuje u postupku. U tužbi je istaknuto i „da je prije pokretanja postupka za njeno razrješenje tužiteljica pokrenula spor pred Osnovnim sudom u Podgorici, radi zaštite od mobinga. Shodno Zakonu o zabrani zlostavljanja na radu, od dana pokretanja postupka zaštite od mobinga (koji je tužiteljica podnijela prije podnošenja tužbe nadležnom sudu podnošenjem zahtjeva za pokretanje postupka za zaštitu od mobinga kod Poslodavca dana 07.03.2018. godine), nije postojala zakonska mogućnost za izmjenu radno- pravnog statusa tužiteljice kod njenog formalnog poslodavca – CBCG. Shodno čl. 24 st.1 Zakona o zabrani zlostavljanja na radu zabranjeno je preduzimanje bilo kakvih mjera i aktivnosti poslodavca prema zaposlenom koji je pokrenuo postupak zaštite od mobinga ili licu koje treba svjedočiti u tom postupku. Pokretanje postupka za zaštitu od mobinga ne može da bude osnov za: stavljanje zaposlenog u nepovoljniji položaj u pogledu ostvarivanja prava i obaveza po osnovu rada; otkaz ugovora o radu, odnosno prestanka radnog ili drugog ugovornog odnosa po osnovu rada i proglašavanja zaposlenog viškom zaposlenih, u skladu sa propisima o radu. Iz prethodnog je očigledno da je „postupak razrješenja pokrenut kao sredstvo odmazde prema tužiteljici, koja je ranije pokrenula postupak zaštite od mobinga. Za 164