Mobing u Crnoj Gori viceguvernera). Izbacivanje tužiteljice iz radnog tijela Investicioni komitet, čime su joj dodatno redukovana primanja, s obrazloženjem “cjelishodnosti” (nelogičan i neodrživ osnov koji indikuje autoritarne i patološke tendencije mobera) u predmetnoj odluci R.Žugića svjedoči dodatno o njegovom manipulativnom i zlostavljačkom odnosu. Guverner i drugi viceguverneri nastavili su da budu dio ovog radnog tijela, dok je tužiteljica izbačena, umanjena su joj primanja i kroz ove dvije odluke je izolovana iz radnih procesa prvotužene. Svih ovih šest čestih mijenjanja i sužavanja nadležnosti u kratkom rasponu od nekoliko nedjelja, a potom ostavljanje tužiteljice bez sektora, nadležnosti i zaposlenih, koje je rezultiralo u „sindromu praznog stola“ i potpunoj višemjesečnoj izolaciji od kolektiva o čemu je svjedočila zaposlena CBCG M.G, knjiški su primjer i definicija mobinga. S ciljem da se tužiteljica navede da da otkaz i ukloni s radnog mjesta. Što je u krajnjem i učinjeno, iako to Zakon o zabrani zlostavljanja na radu eksplicitno zabranjuje. Kada su u pitanju posljednje dvije odluke (5 i 6) R. Žugića od 12.03.2018. godine, nesporno je flagrantno kršenje člana 24 Zakona o zabrani zlostavljanja na radu imajući u vidu da je R. Žugić predmetne odluke donio 5 dana nakon što je tužiteljica podnijela formalan zahtjev za zaštitu od mobinga Poslodavcu (07.03.2018. posredstvom Arhive, a potom i slanjem zavedenog dopisa o pokretanju procedure za zaštitu od mobinga i procesa posredovanja sa prilozima, dok je drugotuženom tužiteljica 08.03.2018 i elektronskim putem proslijedila skeniran zaveden Zahtjev za zaštitu od mobinga u smislu člana 15 Zakona o zabrani zlostavljanja na radu sa svih 19 propratnih priloga kako se vidi iz priloga uz tužbu). Iako Zakon o zabrani zlostavljanja na radu u članu 24 propisuje „Pokretanje postupka za zaštitu od mobinga, kao i svjedočenje u tom postupku ne može da bude osnov za: stavljanje zaposlenog u nepovoljniji položaj u pogledu ostvarivanja prava i obaveza po osnovu rada; ovim odlukama koje potpisuje mober tužiteljica je ostavljena bez radnih zadataka, nadležnosti i zaposlenih, te izbačena iz radnog tijela Investicioni komitet, čime su joj dodatno redukovana primanja, te je nesporno dovedena u nepovoljniji položaj 5 dana nakon formalnog zahtjeva za zaštitu od mobinga poslodavcu. Eksplicitno zabranjeno Zakonom, što je sud bio dužan da utvrdi u skladu s tužbenim zahtjevom. A nije. 2.2) U parnici za mobing Sud je takođe bio dužan da utvrdi, a nije, da su tuženi ponovo prekršili Zakon o zabrani zlostavljanja na radu član 24 dok je u toku bio proces zaštite od mobinga pred nadležnim sudom na način što su tuženi podnijeli državnom tužilaštvu 24.05.2018 bez znanja tužilje krivičnu prijavu za navodno odavanje poslovne tajne sudu u sporu tužiteljice za zaštitu od mobinga i diskriminacije protiv CBCG i R. Žugića, dok Zakon o zabrani zlostavljanja na radu jasno propisuje da “Pokretanje postupka za zaštitu od mobinga, kao i svjedočenje u tom postupku ne može da bude osnov za: pokretanje 176