Mobing u Crnoj Gori zatvora ili vaspitne mjere obavljaju određene poslove; lica na dobrovoljnim i javnim radovima, radovima organizovanim u opštem interesu, radnim akcijama i takmičenjima i svako drugo lice koje po bilo kom osnovu učestvuje u radu poslodavca, a odnose se podjednako i na muškarce i žene. Osim toga, odredbe ovog zakona primenjuju se i na slučajeve uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja, u skladu sa propisima kojima se uređuje rad. Nadalje, poslodavcem se u smislu ovog zakona smatra državni organ, organ državne uprave, organ i služba lokalne samouprave, javna ustanova, privredno društvo, kao i domaće ili strano pravno ili fizičko lice, odnosno dio pravnog lica. Zakon o zabrani zlostavljanja na radu akcenat stavlja na preventivne mjere zaštite od mobinga, shodno kojima je poslodavac dužan da zaposlenom obezbijedi rad u radnoj okolini pod uslovima u kojima će biti obezbijeđeno poštovanje njegovog dostojanstva, integriteta i zdravlja, kao i da preduzima potrebne mjere da zaposlenog zaštiti od mobinga. Stoga, prije stupanja na rad, poslodavac ima obavezu da u pisanoj formi upozna zaposlenog sa pravima, obavezama i odgovornostima u vezi sa zabranom mobinga, kao i da u cilju prepoznavanja, prevencije i sprečavanja mobinga, sprovodi mjere obavještavanja i osposobljavanja zaposlenih i njihovih predstavnika o uzrocima, pojavnim oblicima i posljedicama vršenja mobinga na radu i u vezi sa radom. Treba napomenuti da u samom Zakonu nijesu taksativno nabrojana ponašanja koja imaju elemente mobinga, već je ovo pitanje uređeno podzakonskim aktom - Pravilnikom o pravilima ponašanja 59 poslodavca i zaposlenog u prevenciji i zaštiti od zlostavljanja na radu (u daljem tekstu: Pravilnik), koji je propisalo Ministarstvo rada i socijalnog staranja Crne Gore, s početkom primjene od 05.11.2012. godine. Jedna od obaveza poslodavca jeste i određivanje posrednika, koji će primati pritužbe koje se odnose na mobing i posredovati među stranama u slučaju spora. Obaveza određivanja posrednika predviđena je za poslodavca kod kojeg je u radnom odnosu 30 ili više zaposlenih. U postupku izbora posrednika poslodavac je dužan da pribavi mišljenje reprezentativnog sindikata, odnosno predstavnika zaposlenih. Za poslodavce koji zapošljavaju manje od 30 zaposlenih predviđeno je da posrednika sporazumno određuju: zaposleni koji je izložen mobingu, zaposleni koji se tereti za mobing i zaposleni kojeg odredi poslodavac. Pritom posrednik ne može biti lice koje je u postupku posredovanja predloženo u svojstvu svjedoka. Po pitanju naknade štete žrtvi mobinga, Zakon polazi od principa objektivne odgovornosti za štetu poslodavca, na način što se predviđa da će poslodavac odgovarati za štetu koju odgovorno lice, zaposleni ili grupa zaposlenih vršeći mobing prouzrokuje drugom zaposlenom, pa ako je navedenu štetu nadoknadio poslodavac, isti ima pravo da od počinilaca mobinga zahtijeva naknadu isplaćene štete. 59 “Službeni list Crne Gore”, br. 056/12 od 09.11.2012 34