Mobing u Crnoj Gori se narušio njen ugled i povrijedilo profesionalno i lično dostojanstvo. Kada se vertikalni mobing ispoljava kroz „sindrom punog stola“ poslodavac žrtvi mobinga daje u obavezu završavanje poslova koje objektivno ne može uspješno da završi u toku radnog vremena ili u kratkom roku koji je zacrtan. To ima za posljedicu iscrpljivanje i zamor zaposlenog, jer je prinuđen da radi mimo radnog vremena. S tim u vezi, posebna podvrsta vertikalnog mobinga je tzv. „strateški mobing“, koji se javlja kada poslodavac ima potrebu da smanji broj zaposlenih, te se poslodavci koriste ovom vrstom mobinga, kako bi zaposleni sami otkazali radni odnos, a poslodavac na taj način bio oslobođen obaveze isplate otpremnina, kao jednog od garantovanih prava zaposlenih u slučaju prestanka radnog odnosa usljed tehnološkog viška. Za vertikalni mobing je karakteristično postojanje „grupe za podršku“. Naime, žrtva mobinga je često izložena psihičkom zlostavljanju ne samo od strane poslodavca, već i od drugih zaposlenih bliskih poslodavcu. Motivi mogu biti različiti, a najčešće se radi o potrebi pripadnika grupe za podršku da na taj način pokažu lojalnost poslodavcu, kako bi ostvarili korist i kako i sami ne bi postali žrtve mobinga. „Emotivni mobing“ kao podvrsta vertikalnog mobinga prisutan je u situacijama uzrokovanim osjećajima ljutnje, ljubomore, zavisti, kompetitivnosti, antipatije, neprijateljstva i često se reflektuje u vidu ogovaranja, spletkarenja i raznih podmetanja, ponižavanja, uvreda, blokiranja dotoka i pristupa informacijama na koje zaposleni ima pravo, postupno izolovanje i bojkotovanje, prekid komunikacije 12 13 itd. Osobine mobera i žrtve mobinga su ključni uzrok emotivnog mobinga. Dok su moberi uglavnom osobe s poremećajima ličnosti koje vrše mobing nad žrtvom zbog osjećaja antipatije, ljubomore, zavisti, straha ili želje za vlašću, žrtve su najčešće pravične, odgovorne, savjesne, radne osobe koje svojim pozitivnim osobinama i profesionalnim sposobnostima izazivaju zavist i ne daju zlostavljaču za pravo da ih maltretira. Nezavisno od toga da li se radi o veritkalnom ili horizontalnom mobingu, tzv. „serijski mobing“ prisutan je kada zlostavljačke aktivnosti potiču od jedne 14 osobe koja po odabiru „uništava“ jednog po jednog zaposlenog . Kao rezultat serijskog mobinga javlja se „sekundarni mobing“ koji se ogleda u posljedicama po psihičko zdravlje ostalih zaposlenih koji bezuspješno pokušavaju da izađu na kraj sa serijskim moberom. 12 Kostelić-Martić, A. (2006). Mobbing prevention and types of assistance to the victims. Temida, 9(4), 11 13 Kos, A. (2021). Mobing na radnome mjestu (Doctoral dissertation, University of Pula. Faculty of economics and tourism” Dr. Mijo Mirković”) 14 Višnić, M. (2018). Mobing u suvremenim organizacijama (Doctoral dissertation, Polytechnic of Međimurje in Čakovec). 11