Mobing u Crnoj Gori socijalnu politiku i rodnu ravnopravnost Socijalnog savjeta u susret usvajanju Zakona o zabrani mobinga 2012. godine, prvi je potpisao inicijativu na sjednici Savjeta CBCG, pri svijesti da je neistinita i protivzakonita. Prema pričama prisutnih ostali članovi Savjeta CBCG, u dvije godine dužem mandatu nego što to dozvoljava Zakon o CBCG, su prolongirali i manje lagodno stavili svoje potpise na moberovu incijativu za razrješenje tužiteljice, Svega tri nedjelje kasnije, eksternim članovima Savjeta CBCG, s izuzetkom Miodraga Jovovi挃Āa zaslužnog za ekspertsko misljenje Ekonomskog fakulteta u aferi “Telekom”, prestalo je članstvo izborom novog Savjeta CBCG u Skupštini Crne Gore 25.07.2018. godine. Za ostale je R.Žugi挃Ā ubrzo uspostavio Savjetodavni odbor guvernera CBCG, 227 sa odgovaraju挃Āom apanažom. Postupak razrješenja u Skupštini Crne Gore Inicijativa za razrješenje viceguvernerke dr Irene Radovi挃Ā je s potpisom R. Žugi挃Āa upu挃Āena Skupštini Crne Gore 02.07.2018. godine, tri i po mjeseca nakon 228 što je tužiteljica podnijela zahtjev za zaštitu od mobinga Poslodavcu , odnosno dva mjeseca nakon što je tužiteljica podnijela tužbu za zaštitu od mobinga i diskriminacije protiv CBCG i Radoja Žugi挃Āa pred Osnovnim sudom u Podgorici. Tužiteljica se istog dana obratila i rukovodstvu i poslanicima Skupštine Crne Gore traže挃Āi zakonito postupanje: Fw: Osvrt na inicijativu guvernera Radoja Žugića za moje razrješenje dužnosti viceguvernera Centralne banke Crne Gore prije isteka mandata From: Irena Radovic Mon, Jul 2, 2018 at 3:55 PM To: [email protected], [email protected], miodrag.radunovic@ skupstina.me, [email protected], [email protected], marta. [email protected], [email protected], [email protected], [email protected], [email protected], [email protected], [email protected], [email protected], [email protected], halil.dukovic@ skupstina.me, [email protected], [email protected], suad.nu- [email protected], [email protected], [email protected], aleksan- [email protected], [email protected], [email protected], 昀椀[email protected], [email protected], nada.drobnjak@skupstina. me, [email protected], [email protected], jovanka.lalicic@sk- 227 https://www.vijesti.me/vijesti/ekonomija/82698/smijenjeni-guverner-albanije-i-zugicev-ujak-savjetuju- cbcg 228 Postupak za zaštitu od mobinga pokrenut je kod Poslodavca 07.03.2018. godine, a tužba za zaštitu od mobinga i diskriminacije protiv CBCG i Radoja Žugića pred Osnovnim sudom u Podgorici podnijeta je 30.04.2018. godine. 146

Mobing u Crnoj Gori upstina.me, [email protected], [email protected], dragutin.pa- [email protected], [email protected], [email protected], danijel. [email protected], [email protected], andrija.popovic@skupstina. me, [email protected], [email protected], nebojsa.medojevic@ skupstina.me, [email protected], [email protected], janko. [email protected], [email protected], predrag.bulatovic@skupstina. me, [email protected], [email protected], slaven.radunovic@ skupstina.me, [email protected], [email protected], koca. [email protected], [email protected], [email protected], [email protected], [email protected], veljko.vasiljevic@skupstina. me, [email protected], [email protected], anka.vukicevic@skupsti- na.me, [email protected], [email protected], danijela. [email protected], [email protected], [email protected], [email protected], [email protected], zdenka.popovic@skupstina. me, [email protected], [email protected], mijomir.pejovic@ skupstina.me, [email protected], [email protected], valentina. [email protected], [email protected], [email protected], dz- [email protected], [email protected], [email protected], Ervin. [email protected], [email protected], [email protected], [email protected], [email protected] Poštovane poslanice i poslanici Skupštine Crne Gore, Obraćam Vam se iz bolnice Otto Wagner u Beču, gdje sam hospitalizovana na Odjel- jenju za pulmologiju od 27.06.2018, te sam danas posredstvom informacije sa web sajta Centralne banke Crne Gore u saznanju da je Savjet Centralne banke Crne Gore usvojio danas inicijativu za moju smjenu sa mjesta viceguvernerke prije isteka mandata i dostavio Skupštini Crne Gore, kako stoji u objavi. Sjednicom Savjeta predsjedavao je guverner Radoje Žugić, koji je postupak pokrenuo i iza njega stoji u cjelosti. Ta inicijativa i postupak koji je uslijedio su protivzakoniti, nepro- fesionalni i neljudski. Inicijativa za moju smjenu, da za nju postoje valjani razlozi, mogla je i morala biti pokrenuta prije mog odlaska iz zemlje na specijalizaciju na MMF Insititutu u Beču koja traje do 21.07. 2018, na koju sam otišla potpisavši o tome Ugovor sa guvernerom. Iako sam obaviještena da je inicijativu za moju smjenu guverner Žugić po hitnoj pro- ceduri uvrstio na dnevni red 28. Sjednice Savjeta CBCG od 28. juna 2018. godine, razlozi za inicijativu nijesu mi saopšteni iako je postojala zakonska obaveza da se to uradi, a i sama sam u više navrata insistirala da mi se predoče razlozi za “prijeki sud”. Nakon mojih upozorenja da procedure i zakon nalažu da se izjasnim na Sjednici savjeta o inicijativi i njenim razlozima, sadržaj iste mi je upućen tek nakon održane Sjednice Savjeta CBCG 28. juna i zatraženo da dođem u Podgoricu, uprkos punoj svijesti o narušenom zdravstvenom stanju i hospitalizaciji, koja je u toku. 147

Mobing u Crnoj Gori Zbog svega toga kažem – odluka Savjeta CBCG je nezakonita, neprofesionalna i nečasna, njome su grubo prekršena moja osnovna prava kao zaposlenog i mene lično kao građanke Crne Gore. Dodatno, četvorici od sedam prisutnih članova Savjeta CBCG koji su odluku donijeli mandat je istekao u novembru 2016. godine. Iznad svega – učinjena je povreda zakona i time što je moja smjena inicirana na sjednici Savjeta kojom je guverner predsjedavao 28. juna 2018. godine u uslovima kad je 30. aprila 2018. godine pokrenut sudski spor protiv Radoja Žugića kao predstavnika Poslodavca i Radoja Žugića lično, za diskriminaciju i mobing mene kao viceguvernerke, pred Osnovnim sudom u Podgorici, a Zakon o zabrani zlostavljanja na radu storogo propisuje u čl. 24 da nakon pokretanja postupka za zaštitu od mobinga, kao i svjedočenje u tom postupku, ne može da bude osnov za: stavljanje zaposlenog u nepovoljniji položaj u pogledu ostvarivanja prava i obaveza po osnovu rada, pokretanja postupka za utvrđivanje disciplinske, materijalne i druge odgovornosti zapos- lenog, OTKAZ UGOVORA O RADU, odnosno PRESTANAK RADNOG ili DRUGOG UGOVORNOG ODNOSA PO OSNOVU RADA i proglašavanje zaposlenog viškom zaposlenih, u skladu sa propisima o radu. U periodu koji je prethodio mom odlasku na speciljalizaciju, naime, moji odnosi sa guvernerom Žugićem bili su poremećeni tako i toliko da sam, nakon neuspjele medija- cije, bila prinuđena da 30.04.2018. godine podnesem tužbu radi utvrđivanja mobinga, diskriminacije na radu i naknade nematerijalne štete. Postupak je u toku pred Osnovnim sudom u Podgorici pod poslovnom oznakom P.br. 2422/18. Neki od razloga za tužbe nala- ze se u činjenicama da je guverner više mjeseci odbijao komunikaciju nužnu za potrebe obavljanja posla - ključnog u CBCG za stabilnost 昀椀nansijskog sistema; smjene rukovodi- laca u mom sektoru bez konsultacije sa mnom i bilo kakvog obrazloženja; zaduživanja drugog viceguvernera zadacima iz domena moje zakonske nadležnosti uz neinformisanje ključnih ljudi sektora kontrole banaka i mene kao nadležnog viceguvernera; opasnog i nezakonitog zadržavanja bitnih informacija za kontrolu banaka i uskraćivanja mi prava da raspolažem informacijama o takvim i drugim aktivnostima u CBCG kada ih zatražim kao viceguverner i član Savjeta CBCG. Takođe, zbog grube povrede disciplinske odgovorno- sti podnijela sam inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka protiv bliske saradnice guvernera Žugića. I taj postupak je u toku. U prilogu dostavljam moj odgovor na inicijativu koju vam je uputio guverner Žugić za izjašnjenje na plenumu. Upućujem Vam ga s molbom da postupite časno i po zakonu, te da se o ovoj inicijativi Radoja Žugića ne izjašnjavate dok traje sudski proces pokrenut 30.04.2018. godine pred Osnovnim sudom u Podgorici. Vezano za aktivnosti guvernera Radoja Žugića, zatražiću hitno preduzimanje mjera od strane nadležnih organa, uključujući i tužilaštvo, za propuste i nezakonite radnje u toku trajanja mandata. S poštovanjem, Beč, 2. jul 2018. godine dr Irena Radović 148

Mobing u Crnoj Gori Dopis sličnog sadržaja tužiteljica je 02.07.2018. godine uputila i tadašnjem predsjedniku Skupštine Crne Gore, Ivanu Brajovi挃Āu, kojom prilikom je predočila da bi 昀氀agrantno prekršio Zakon o zabrani zlostavljanja radu stavljanjem predloga guvernera Žugi挃Āa za njeno razrješenje prije isteka mandata na glasanje. Tadašnji predsjednik Skupštine Brajovi挃Ā je odlučio da ne bude prisutan prilikom stavljanja inicijative na glasanje i nije učestvovao u glasanju. Svjesno kršenje Zakona o zabrani zlostavljanja na radu od strane poslanika Skupštine Grne Gore Glasovima četrdeset poslanika tadašnje vladaju挃Āe koalicije predvođene DPS i poslanice opozicije Draginje Vuksanovi挃Ā-Stankovi挃Ā (SDP) žrtva mobinga razriješena je 05.07.2018. godine sa mjesta viceguvernerke CBCG, po hitnom postupku i bez dokaza za teške, i kako 挃Āe kasnije utvrditi sud, neistinite, paušalne i nedokazive navode mobera. Pritom je tri radna dana prije stavljanja predloga na glasanje 81 poslanik Skupštine Crne Gore posredstvom arhive i elektronskim putem formalno upoznat i upozoren da je od dana pokretanja postupka zaštite od mobinga (07.03.2018. godine), svaka izmjena radno-pravnog statusa tužiteljice kod njenog formalnog poslodavca – CBCG eksplicitno zabranjena zakonom shodno čl. 24 st.1 Zakona o zabrani zlostavljanja na radu. Isti zabranjuje preduzimanje bilo kakvih mjera i aktivnosti poslodavca prema zaposlenom dok traje postupak zaštite od mobinga pred sudom, eksplicitno zabranjuje otkaz, pa su poslanici nesporno bili upoznati da bi uvrštavanje predmetne inicijative mobera u dnevni red i glasanje za predlog za razrješenje viceguvernerke CBCG predstavljalo kršenje Zakona o mobingu. Predlog je na glasanje stavio tadašnji potpredsjednik Skupštine, Genci Nimanbegu. Od ukupno 42 poslanika koja su učestvovala u glasanju, protiv je glasao Andrija Popovi挃Ā iz Liberalne partije (LP) pa je 41. glas dala Draginja Vuksanovi挃Ā-Stankovi挃Ā iz opozicione SDP. Njen partijski kolega, Raško Konjevi挃Ā argumentovano je branio tužiteljicu. uloga Draginje Vuksanović-Stanković, poslanice SDP, supruge Vrhovnog državnog tužioca i zaove pravne zastupnice R.Žugića u sporu tužiteljice za mobing i diskriminaciju pred osnovnim sudom Nezakonitost incijative za smjenu tužiteljice, potpuno odsustvo dokaza i izostanak prethodno provedene zakonske procedure bili su nesporni poslanicima 149

Mobing u Crnoj Gori opozicije, javnosti, svakom laiku, ali ne i profesorici prava na Univerzitetu Crne Gore i poslanici SDP, Draginji Vuksanovi挃Ā-Stankovi挃Ā. I dok nijedan od prisutnih 40 poslanika tadašnje vladaju挃Āe koalicije predvođene DPS nije na plenumu rekao niti jednu riječ, poslanica SDP i profesorica prava je svojim izlaganjem pred poslanicima i crnogorskom javnoš挃Āu jedina dala „vjetar u leđa moberu“ i zajednički s njim sprovodila nezapam挃Āeni linč tužiteljice, tvrde挃Āi da viceguvernerka „nije imala pravo da dokumenta koja su značena oznakom tajnosti predaje sudu...„da je ovo krivično djelo za koje je propisana kazna zatvora do 5 godina“. Kako proizilazi iz izvoda fonografskog izlaganja sa zasijedanja Skupštine Crne Gore od 5. jula 2018. godine229 , prilikom rasprave na plenumu vezano za razloge za razrješenje tužiteljice poslanica Vuksanovi挃Ā-Stankovi挃Ā je imala neprihvatljive stavove sa stanovišta struke i etike: „Zaista smatram da neko ko sjedi na poziciji viceguvernera Centralne banke, bez obzira što je ekonomista, mora da poznaje osnovne pravne institute ove države. U tom smislu, ako neko nije bio upoznat s Krivičnim zakonikom Crne Gore, onda je trebao da konsultuje pravnike unutar institucije Centralne banke. Kao pravnik tumačim sledeće, vidim da ste ovdje vješto izbjegli jednu činjenicu. Ali, ja ću da Vam kažem kako sam je ja doživjela. U okviru jednog od postupaka koji je pokrenula kod drugog nadležnog organa (poslanica ima insajderska znanja da ih je bilo više?!)...postupak se pokreće sa tužbom. Pred kim? Pred nadležnim sudom. Šta to znači? To znači, građani Crne Gore, da je viceguvernerka dr Irena Radović, tužbom kod suda pokrenula postupak protiv Centralne banke i na taj način iznijela podatke koji su označeni oznakom tajnosti. Ako je imala dilemu u vezi toga trebala je da konsultuje pravnike iz Centralne banke Crne Gore (!!!). Ona je bez konsultacije iznijela dokument označen oznakom tajnosti(!!!) Njeno pravo je da tuži svakoga pa i Centralnu banku, ona je imala pravo da u postupku pred sudom predloži sudu da po službenoj dužnosti pribavi tu dokumentaciju, ali nije imala pravo da dokumenta koja su značena oznakom tajnosti predaje sudu. I time je podnijeta krivična prijava, koliko sam ovdje..., pred nadležnim, pretpostavljam sad, tužilaštvom, koje će naravno ja... odluku utvrditi da li postoji osnova za tu sumnju ili ne. Ali je vrlo važno istaknuti, ako se utvrdi da postoji osnova, da je ovo krivično djelo za koje je propisana kazna zatvora do 5 godina. I to je ono što je mene zaista zgranulo kao pravnika, da viceguverner Centralne banke. Ako je ekonomista, morao je da poznaje ovoliko pravo. Morao je sa te pozicije da poznaje pravo, ovo govorim kao pravnik. Druga stvar, kad govorim iz ugla nekog ko voli ovu državnu instituciju ove 229 Izvod fonografskog izlaganja s zasijedanja Skupštine Crne Gore od 5. jula 2018. godine, str 15. 150

Mobing u Crnoj Gori države, naravno ne zalaze挃Āi u to da li mene lično odgovaraju nekakva kadrovska rješenja u Centralnoj banci ili ne, zaista mi je djelovalo krajnje neprimjereno da neko koje je viceguverner Centralne banke Crne Gore javno preko medija iznosi optužbe230 do ove mjere, koje je iznijela gospođa Radovi挃Ā. To je zaista neprimjereno sa te pozicije raditi to. Nije ovdje branim Centralnu banku, niti guvernera Žugi挃Āa. Centralna banka Crne Gore je ustanova Ustava Crne Gore. Ona je znači u Ustavu označena članom 143 i neprimjereno je organe, sudovim da se pozicije... Evo, nemojte meni uzimati riječ...“ U uslovima orkestriranog mobinga protiv tužiteljice u CBCG pod palicom guvernera Žugi挃Āa poslanica Vuksanovi挃Ā-Stankovi挃Ā dva puta ponavlja da je tužiteljica „trebala da konsultuje pravnike iz Centralne banke Crne Gore.“ Postupanje poslanice bilo je sporno, u najmanju ruku, sa stanovišta namjere, znanja, integriteta i kon昀氀ikta interesa, jer „pravnik unutar institucije Centralne banke“ kojeg je prema izlaganju poslanice Vuksanovi挃Ā-Stankovi挃Ā na skupštinskom plenumu, trebala da konsultuje tužiteljica – je supruga njenog rođenog brata, Tatjana Vujanovi挃Ā-Vuksanovi挃Ā ili njena vjenčana kuma zaposlena u pravnoj službi. Vujanovi挃Ā-Vuksanovi挃Ā je pravna zastupnica mobera i CBCG u sporu po tužbenom zahtjevu viceguvernerke CBCG za zaštitu od mobinga i diskriminacije protiv mobera Žugi挃Āa, pred Osnovnim sudom u Podgorici od 30.04.2018. godine. Brat poslanice Vuksanovi挃Ā-Stankovi挃Ā oženjen je k挃Āerkom trostrukog predsjednika države, premijera i ministra pravde tokom trodecenijske vladavine predsjednika Đukanovi挃Āa, čiji je drugi roditelj sudija Vrhovnog suda Svetlana Vujanovi挃Ā. Pravna zastupnica mobera pred Osnovnim sudom po tužbenom zahtjevu tužiteljice za zaštitu od mobinga i diskriminacije je kao dio pravne službe CBCG podnijela krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu, fabrikovanu isključivo za potrebu razrješenja viceguvernerke u Skupštini. Predmetna krivična prijava je, uprkos brojnim zahtjevima tužiteljice da se po njoj hitno postupi upu挃Āenim na čelne adrese Osnovnog i Vrhovnog državnog tužilaštva, tek devet mjeseci kasnije odbačena kao neosnovana od strane tužilaštva, čiji je prvi čovjek - Vrhovni državni tužilac Crne Gore - suprug poslanice Vuksanovi挃Ā-Stankovi挃Ā. Poslanica Vuksanovi挃Ā-Stankovi挃Ā bila je takođe jedini poslanik opozicije koji je dao glas za razrješenje tužiteljice i upravo njen glas je obezbijedio potrebnu ve挃Āinu da se odluka o razrješenju tužiteljice donese. Snaha poslanice Vuksanovi挃Ā-Stankovi挃Ā ubrzo je unaprijeđena sa pozicije u Pravnoj službi CBCG na sistematizovanu poziciju „specijalne savjetnice 230 Annex 8: Osvrt tužiteljice na sadržaj inicijative R. Žugića za njeno razrješenje od 02.07.2018. godine 151

Mobing u Crnoj Gori guvernera za teške sporove pred sudovima“, te dobila kancelariju u kabinetu smijenjene viceguvernerke. Prijetnje i nasilničko ponašanje u odnosu na tužiteljicu u CBCG: uloga advokatice ane Đukanović, sestre predsjednika Crne Gore i šefa DPS Istovremeno s razrješenjem tužiteljice u Skupštini Crne Gore održavano je 05.07.2018. godine nakon 12h30 i ročište disciplinskog postupka u CBCG protiv direktorice ljudskih resursa CBCG, A.Š, gde je interese mobera i CBCG štitila advokatica Ana Đukanovi挃Ā. Na isto ročište je tužiteljica uredno pozvana, pri punoj svijesti mobera, zaposlenih u CBCG i crnogorske javnosti, u svijetlu brojnih medijskih članaka, da se u tom momentu tužiteljica nalazila ve挃Ā 9 dana na bolničkom liječenju u gradskoj bolnici u Beču. Pred odlazak tužiteljice na službeno usavršavanje u Beč, direktorica ljudskih resursa CBCG, A.Š, kao „produžena ruka mobera“ u cjelokupnom periodu mobinga nad tužiteljicom, 31.05.2018 godine nenajavljeno i bez kucanja ušla u pretkabinet tužiteljice, prijetila joj uz upu挃Āivanje niz uvreda riječima „budalo, ološu, gade“, „nemaš pojma gdje si došla, vidjećeš“ u prisustvu zaposlene u CBCG, a sve zbog razloga što je tužiteljica, kao viceguvernerka, tražila pisanim obra挃Āanjem od R. Žugi挃Āa da je ne isključuje iz prisustva i obavještavanja o održavanju sastanaka kojem tradicionalno prisutvuje rukovodstvo CBCG (31.05.2018. održan je još jedan u nizu sastanaka s kojeg je tužiteljica isključena, dok je A.Š. koordinirala protokolarne aktivnosti). Nakon prijetnji i uvreda na račun tužiteljice, na zahtjev viceguvernerke pokrenut je disciplinski postupak protiv A. Š. istog dana. Prisutna svjedokinja u svojoj izjavi kojom opisuje predmetni događaj navela je sljede挃Āe: „Danas 31. maja, u kancelariji u kojoj sjedim – pretkabinetu viceguvernerke Radović, u okviru radnog vremena – približno oko 11h15, neočekivano sam prisustvovala izuzetno neprijatnoj i uznemirujućoj situaciji, za koju nisam mislila da je moguća u prestižnoj instituciji kao što je Centralna banka. Dok smo Viceguvernerka i ja, do tada neometano radile u Pretkabinetu, prekinula nas je i bez ikakve najave ili kucanja, u kancelariju vrlo agresivno ušla direktorica ljudskih resursa Ana Ščepanović, obraćajući se viceguvernerki na vrlo grub, prijeteći i način koji usključuje minimum poštovanja. Tom prilikom, direktorica Šćepanović je uputila niz uvreda Viceguvernerki Radović koristeći se riječima kao što su „gad“, „ološ“, „budala“, „ti ništa ne znaš“, „odsustvo svijesti gdje si došla“, ne zaslužuješ da budeš ovdje“ prijeteći da „će vidjeti ukoliko je još jednom pomene.“ 152

Mobing u Crnoj Gori Viceguvernerka je zamolila da prestane sa uvredama, ali direktoricu Šćepanović to nije zaustavilo. Ističem da izjavu pišem, vrlo potrešena, uznemirena, pitajući se da li je CBCG bezbjedno mjesto za rad uposlenih, ili mjesto gdje vlada strah od pojedinih ljudi, koji se nalaze na rukovodećim mjestima.“ Uprkos video zapisima sa četiri kamere ispred kabineta tužiteljice, izjavi zaposlene od 31.05.2018. godine i svjedočenju prisutne zaposlene o vrijeđanju i nasilničkom ponašanju nad tužiteljicom, direktoričinom priznanju svega što joj 231 se stavlja na teret, direktorica A.Š. je oslobođena disciplinske odgovornosti. Na predlog advokatice Ane Đukanovi挃Ā pozvane da pruži pravnu pomo挃Ā tokom višenedjeljnog disciplinskog postupka disciplinska komisija CBCG koju je formirao mober donije挃Āe odluku da se okrivljena A.Š. oslobađa odgovornosti za tešku povredu radne obaveze i nasliničko ponašanje, a krivicu snosi oštećena tužiteljica, koja je u prisustvu saradnice u svom kabinetu dostojanstveno ćutala i trpjela uvrede i prijetnje. U zapisniku sa potpisima pravne zastupnice Ane Đukanovi挃Ā i predsjednice disciplinske komisije CBCG,Tatjane Vujanovi挃Ā-Vuksanovi挃Ā se navodi: „Braniteljica zaposlene Ane Šćepanović, advokatica Ana Đukanović, u završnoj riječi predlaže da se shodno članu 48 Opšteg kolektivnog ugovora disciplinski postupak prema zaposlenoj Ani Šćepanović završi oslobađanjem od odgovornosti. Disciplinska komisija je pri donošenju odluke uzela u obzir i činjenicu da protiv zaposlene Ani Šćepanović ranije nije vođen disciplinski postupak, da je ista neporočnog vladanja, kao i da krivicu za nastanak predmetnog događaja snosi oštećena Irena Radović.“ U disciplinskoj komisiji CBCG koju je mober imenovao ovim povodom su: njegova pravna zastupnica u sporu za mobing i diskriminaciju pred Osnovnim sudom T.V.V, njena vjenčana kuma M.I. zaposlena u pravnoj službi CBCG i A.T. direktor službe za investicije, bezbjednost, javne nabavke, transport itd, koji je u kumovskim vezama sa moberom. Sve prethodno govori o koordiniranom mobingu nad tužiteljicom, uz organizaciju i potporu mobera. Sporni zaključak sudije Mladena Grdinića u prvostepenoj odluci: „Ne može se utvrditi postojanje bilo koje okolnosti koja u dovoljnoj mjeri može poslužiti kao objektivan dokaz da je disciplinski postupak vođen tendenciozno, pri čemu je od 231 Spisi predmeta P. br. 2422/18. Disciplinski spisi protiv Ane Šćepanović; Snimci video kamera koje pokrivaju prostor ispred kabineta tužiteljice od 31.05.2018 godine; Pisana izjava Mirjane Gazivode, od 31.05.2018 godine. 153

Mobing u Crnoj Gori odlučujućeg značaja ukazati da tužilja u ovom postupku ne može ispitivati zakonitost navedene odluke disciplinske komisije prvotuženog, već je ista imala pravo da shodno odredbi čl. 10 st.1 i čl. 12 st. 1 Zakona o upravnom sporu (“Sl.list CG” br. 54/2016 od 15.8.2016. godine), podnošenjem tužbe stvarno nadležnom sudu ispita da li je disciplinska komisija zakonito sprovela postupak, pravilno utvrdila činjenično stanje i da li donijetom odlukom komisije povrijeđeno tužiljino pravo ili njen pravni interes, što je ista očigledno propustila da ispita.“232 Kao pravna zastupnica CBCG u disciplinskom postupku, koji 挃Āe se voditi i nakon razrješenja tužiteljice 05.07.2018. godine, kao i na višesatnom ročištu u CBCG održanom 21.07.2018. svojim pitanjima i odnosom prema tužiteljici, Ana Đukanovi挃Ā 挃Āe dati aktivan doprinos u zlostavljanju tužiteljice. Nastavi挃Āe da štiti interese R.Žugi挃Āa i u sporu za mobing i diskriminaciju pred sudom, i u procesu pred tužilaštvom povodom neosnovane krivične prijave protiv tužiteljice, posredstvom advokata M.A, poniklog iz njene advokatske kancelarije, 233 nakon neuspjelih pokušaja da se sudski spor zatvori za javnost. odbijanje Inspekcije rada da konstatuje kršenje Zakona o zabrani zlostavljanja na radu (čl.24) Tužiteljica se i povodom iniciranja njene smjene od strane mobera efektuirane u Skupštini Crne Gore u smislu 昀氀agrantnog kršenja Zakona o zabraani zlostavljanja na radu, obra挃Āala Upravi za inspekcijske poslove (UIP) i nadležnoj inspekciji rada. Kao i u prethodnim slučajevima kršenja odredbi Zakona o mobingu, glavna inspektorka rada Angelina Međedovi挃Ā i pomo挃Ānica dirktora UIP Rada Markovi挃Ā, konstatovale su da se radi o “isključivoj nadležnosti suda”. I poslije mobinga mobing U slučaju koji je knjiški primjer mobinga sa “sindromom praznog stola” mobing se odvija i nakon razrješenja tužiteljice, u Osnovnom sudu u Podgorici gdje sudija Mladen Grdni挃Ā postupa neprofesionalno i pristrasno. Zbog kulminacije takvog postupanja u odnosu prema ekonomsko-昀椀nansijskom vještačenju i neutemeljenom odbijanju brojnih zahtjeva tužilačke strane u produženom trajanju, punomoćnik tužiteljice je 15. 05. 2020. godine zatražio izuzeće sudije Grdinića.234 Sudija je na 232 Presuda Osnovnog suda u Podgorici P. br. 2422/18 od 04.08.2020, str.90. Postupajući sudija Mladen Grdinić. 233 Spisi predmeta P. br. 2422/18. Podnesci CBCG novembra 2018. godine. 234 “Zbog pristrasnosti traže izuzeće sudije. https://old.dan. co.me/?nivo=3&rubrika=Ekonomija&clanak=744340&datum=2020-05-16 154

Mobing u Crnoj Gori tom ročištu, između ostalog, negirao prava tužiteljici i punomo挃Āniku da postavljaju pitanja vještaku, prihvatio evidentno netačan i dokumentaciono neutemeljen nalaz vještaka ekonomsko-昀椀nansijske struke, Zdravke Poleksi挃Ā, nakon što je 14 mjeseci tolerisao čekanje na nalaz vještaka, koja se u više navrata oglušila o naloge suda, nije odgovarala na pitanja tužilačke strane ili davala paušalne odgovore i nalaze bez pozivanja na konkretnu dokumentaciju. Uvažavaju挃Āi atmosferu u sudnici i visok stepen tolerancije sudije Grdini挃Āa na uvredljivo ponašanje i komentare advokata M.A. poniklog iz advokatske kancelarije Ane Đukanovi挃Ā, između ostalog: da tužiljini duševni bolovi potiču od gubitka jedinog člana porodice, od trauma tokom roditeljske teške bolesti, te da su respiratorni probemi i pogoršanje psiho-昀椀zičkog zdravlja u CBCG bili uzrokovani time, a ne, kako je utvrdila vještak Borovini挃Ā Bojovi挃Ā, boravkom u radnoj prostoriji punoj buđi i vlage i emotivnim stresom, u uslovima višemjesečnog zlostavljanja; podnesak da je tužiteljica “nemoralna žena”, te provokacija na koje je punomo挃Ānik ukazivao, koje je sudija tolerisao. Na ovakvo ponašanje advokata s “istorijom nasilja nad ženama” i pristrasnost sudije reagovala je borkinja za ženska prava, čelnica NVO Sigurna ženska ku挃Āa, Ljiljana Raičevi挃Ā, traže挃Āi “da se 235 nad tužiljom ne vrši mobing u sudnici”, koja je udaljena iz sudnice. Zlostavljanje i diskriminacija tužiteljice kao „nemoralne“ žene Da je postojalo organizovano uključivanje različitih aktera u sistematsko zlostavljanje tužiteljice, potvrđuje i iskaz svjedoka Radoice Luburi挃Āa, koji je dat u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici. Tokom davanja svjedočkog iskaza Luburi挃Ā je izjavio da je u aprilu 2018. godine, u poštu koja je njemu namijenjena stigao jedan dokument koji se odnosio na tužiteljicu i koji se bavio prošloš挃Āu tužiteljice prije Centralne banke, a koji dokument je navedeni svjedok iscijepao i bacio. Taj nepotpisani i nezavedeni dokument je pismo o navodnom nemoralu tužiteljice kao žene koje je ne samo kružilo Centralnom bankom orkestrirano od strane mobera, o kojem je tužiteljica najprije saznala od viceguvrnera N.Fabrisa i izvršnog direktora Luburi挃Āa u aprilu 2018. godine, nego i široko distribuirano. Na kraju, to i takvo fabrikovano, nezavedeno i nepotpisano pismo tuženi nijesu imali problem ni da dostave sudu podneskom od 18.10.2018. godine i pritom još konstatuju u podnesku da se isto dostavlja „u prilog navodima prvotužene o neprofesionalnom odnosu tužiteljice prema radnom mjestu i organu u kojem je zaposlena (CBCG), a koje ponašanje nije bilo strano tužiteljici i u organu u kojem je bila prethodno zaposlena.” Dostavljanjem takvog pisma Sudu od strane punomo挃Ānika CBCG i mobera, u formi podneska kojim se tvrdi nemoral tužiteljice kao žene, dio je bezobzirnih 235 https://www.standard.co.me/drustvo/nastavljeno-sudenje-po-tuzbi-irene-radovic-protiv-cbcg-ljiljana- raicevic-udaljena-iz-sudnice/ 155

Mobing u Crnoj Gori i kontinuiranih napora tuženih da trajno naruše lični i profesionalni integritet tužiteljice, a navodi iz pisma su iz redova tuženih sastavni dio komentara na tekstove svih portala u Crnoj Gori o nezakonitom razrješenju i sudskim procesima tužiteljice, u kontinuitetu, počev od dana razrješenja tužiteljice, u bijednim naporima da se u izostanku argumenata kojim bi se odbranile sramne i nezakonite radnje tuženih, stigmatizuje i na svaki način javno diskredituje i ponizi tužiteljica. Sporni zaključak sudije Mladena Grdinića u prvostepenoj odluci: „Za ukazati je da tužilja činjenicu da je u okviru Centralne banke kružio dokument kojim je ona neosnovano optužena za nemoralno ponašanje nije istakla u samoj tužbi, dok iz sadržine njenog iskaza proizilazi da tuženu stranu u vezu sa ovim dokumentom dovodi jer su ga isti dostavili kao dokaz u predmetnom postupku. Samim tim, nameće se zaključak da je tužilja o sadržini navedenog dokumenta ili makar o činjenici da se isti nalazi u posjedu tužene strane saznala po dostavljanju sudu podneska punomoćnika tuženih od 18.10.2018. godine, odnosno da joj navedene činjenice nisu bile poznate ranije, konkretno u periodu dok je bila u radnom odnosu kod prvotuženog. Pored toga, tužilja u dokaznom postupku nije učinila vjerovatnim da su drugotuženi ili bilo ko od članova kolektiva prvotuženog u periodu dok je tužilja obavljala funkciju viceguvernerke Centralne banke Crne Gore distribuirali sporni dokument između zaposlenih u Centralnoj banci ili šire, što se potvrđuje i sadržinom provedenih dokaza. Sve prethodno navodi sud na zaključak da u toku trajanja radnog odnosa tužilje tuženi nisu učestvovali u širenju informacija kojima se kompromituje njen privatni život, odnosno čast i ugled tužilje, te i da su odgovorna lica prvotuženog u jednom pokušaju da se to učini adekvatno reagovali i spriječili širenje dokumenta koji je imao takav karakter. Činjenica da je punomoćnik tuženih uz podnesak od 18.10.2018. godine dostavio dokument sporne sadržine, sam po sebi ne može predstavljati čin zlostavljanja na radu, budući da tužilja u tom periodu više nije ni bila u radnom odnosu kod 236 prvotuženog.“ Sve prethodno nesporno i tužno svjedoči o diskriminaciji tužiteljice kao jedine žene, zaposlene u rukovodećoj i upravljačkoj strukturi, te devetomjesečnom zlostavljanju na radu, krunisanom nasilnom smjenom na osnovu nestinitih navoda bez jednog dokaza i neosnovane krivične prijave, u periodu dok je tužiteljica službeno, na osnovu ugovora potpisanog s moberom, boravila van zemlje, te nastavku mobinga i nakon razrješenja, na sudu. U skladu sa prethodnim u prvostepenoj presudi koju 挃Āe na isti način, potvrditi drugostepena instanca, postupaju挃Āi sudija Grdini挃Ā zaključuje da nijedan od postupaka R.Žugića i CBCG nije mogao podvesti pod mobing ili diskriminaciju. 236 Presuda Osnovnog suda u Podgorici P. br. 2422/18 od 04.08.2020, str.90. Postupajući sudija Mladen Grdinić. 156

Mobing u Crnoj Gori Sporni zaključak sudije Mladena Grdinića u prvostepenoj odluci: „Kao pretpostavljena žrtva diskriminacije, u toku postupka ni jednim dokazom nije učinila vjerovatnim da je drugotuženi ove odluke donio vodeći se nekim ličnim svojstvom tužilje...Kod svega prethodno navedenog, analizirajući tužbeni zahtjev, te sve provedene dokaze, “sud nalazi da se nijedan od postupaka tuženih koje je sud rasvijetlio u toku ovog postupka, nasuprot navodima tužilje, nije mogao podvesti pod mobing ili diskriminaciju tužilje kao žene u odnosu na druga lica sa istim profesionalnim statusom, pa s obzirom da tužilja nije učinila vjerovatnim da su diskriminacija i mobing postojali, to je sud našao da ona u ovom postupku nije uspjela dokazati postojanje takvog zabranjenog ponašanja u spornom periodu, pa je tužbeni zahtjev u dijelu kojim je ona tražila utvrđenje postojanja diskriminacije i mobinga, odbio kao neosnovan.“237 Mladi sudija iz Kolašina, porodično blizak tadašnjoj predsjednici Vrhovnog suda Crne Gore, Vesni Medenici, kojeg je upravo Komisija na čijem se čelu Medenica nalazila proizvela u sudiju i vršila ocjenjivanje njegovog rada, “principom slučajne dodjele predmeta” u kratkom roku dobio je i tre挃Āi slučaj mo挃Ānog partijskog i državnog funcionera Radoja Žugi挃Āa pred Osnovnim sudom u Podgorici – tužbeni zahtjev tužiteljice za mobing i diskriminaciju protiv CBCG i R. Žugi挃Āa. U svakom od tri slučaja presudio je na način da zaštiti interes prestupnika u vrhu vlasti i uporedo prema navodima ASK i medija stekao brojne privilegije, za godinu dana tokom trajanja slučaja tužiteljice višestruko uve挃Āao imovinu, u istom periodu pod povoljnim uslovima rješio stambeno pitanje u uslovima kada je na čelu predmetne komisije istovremeno tadašnja predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, zainteresovana za predmetni slučaj do mjere da je zbog interesa R. Žugi挃Āa posegla za donošenjem pravnog stava, s ciljem poništavanja presuda koje su omogu挃Āavale povratak nezakonito razriješene viceguvernerke CBCG na radno mjesto. Sudiji Mladenu Grdini挃Āu je “principom slučajne dodjele predmeta” dodijeljen spor tužiteljice za mobing i diskriminaciju protiv R. Žugi挃Āa u aprilu 2018. godine. U međuvremenu je presudio na štetu drugog zaposlenog I.J. koji je guvernera CBCG tužio za diskriminaciju. Munjevito je napredovao da bi se u ulozi potpredsjednika podgoričkog Osnovnog suda našao u junu 2019. godine, samo par godina nakon 238 obavljenog pripravničkog staža. U nastavku integralna verzija članka „Štite挃Āi interes Žugi挃Āa i Medenice do 239 unaprjeđenja i privilegija” objavljenog u nedjeljniku “Monitor“. 237 Presuda Osnovnog suda u Podgorici P. br. 2422/18 od 04.08.2020. godine, str.63. i 64. Postupajući sudija Mladen Grdinić. 238 Nalazi istraživačkog novinarstva ekipe nedjeljnika “Monitor”: https://www.monitor.co.me/slucaj- mladena-grdinica-sudije-osnovnog-suda-u-podgorici-stiteci-interes-zugica-i-medenice-do-unaprjedjenja-i- privilegija/ 239 Vidjeti saopštenje Osnovnog suda povodom članka https://www.pravosudje.me/ospg/sadrzaj/rAbw i odgovor autora članka https://www.monitor.co.me/31199-2/ čime je zatvorena polemika. 157

Mobing u Crnoj Gori 158

Mobing u Crnoj Gori 159

Mobing u Crnoj Gori 160

Mobing u Crnoj Gori 18.5 Postupanje tužilaštva povodom krivične prijave mobera U skladu sa opredjeljenjem mobera da „eliminiše” tužiteljicu iz radnog okruženja neosnovanu krivičnu prijavu protiv nje poslodavac je podnio 24. maja 2018. godine - 82 dana nakon što je tužiteljica podnijela zahtjev za zaštitu od mobinga poslodavcu i 24 dana nakon što je predala tužbu za zaštitu od mobinga i diskriminacije pred Osnovnim sudom u Podgorici.240 Pritom Zakon o zabrani mobinga eksplicitno navodi u čl.24 da „pokretanje postupka za zaštitu od mobinga ne može da bude osnov za stavljanje zaposlenog u nepovoljniji položaj u pogledu: ostvarivanja prava i obaveza po osnovu rada, pokretanja postupka za utvrđivanje disciplinske, materijalne i druge odgovornosti zaposlenog, te otkaza ugovora o radu.” Ovakve zakonske odredbe nijesu bile prepreka R. Žugiću da sa ciljem „eliminacije” tužiteljice s mjesta viceguvernerke CBCG svjesno i višestruko krši Zakon tokom trajanja interne procedure za zaštitu od mobinga pred imenovanim Posrednikom u CBCG, dok je nakon pokretanja tužbe za zaštitu od mobinga pred nadležnim sudom mober dodatno pokrenuo postupak za utvrđivanje krivične odgovornosti protiv tužiteljice 24.05.2018. godine, a potom 02.07.2018. godine i uputio predlog za njeno razrješenje Skupštini Crne Gore. Kako je „ozbiljan propust u obavljanju funkcije” Zakonom o CBCG propisani 241 uslov za razrješenje člana Savjeta CBCG prije isteka mandata , Poslodavac je u cilju stvaranja uslova za razrješenje Irene Radovi挃Ā fabrikovao krivičnu prijavu tvrdeći da je odala poslovnu tajnu Osnovnom sudu u Podgorici, prilikom 242 podnošenja tužbe za mobing i diskriminaciju protiv R. Žugića i CBCG. Za podnošenje krivične prijave tužiteljica saznaje dva mjeseca kasnije iz medija, dok 243 je hospitalizovana u gradskoj bolnici u Beču , što je dodatno ohrabrilo R. Žugi挃Āa da iskoristiti tužiteljičino odsustvo iz zemlje i teško narušeno zdravstveno stanje da šestog dana bolničkog liječenja uputi predlog za razrješenje viceguvernerke CBCG Skupštini Crne Gore. Kratak uvid u predmetnu tužbu za mobing i diskriminaciju, sa propratnom dokumentacijom, bio je dovoljan i pravnom laiku da utvrdi da među 240 Postupak za zaštitu od mobinga pokrenut je kod Poslodavca 07.03.2018. godine, a tužba za zaštitu od mobinga i diskriminacije protiv CBCG i Radoja Žugića pred Osnovnim sudom u Podgorici podnijeta je 30.04.2018. godine. 241 Zakon o Centralnoj banci Crne Gore („Sl. list CG”, br. 40/2010, 46/2010 - ispr., 6/2013 - odluka US i 70/2017) čl 53, st.2. 242 Krivična prijava Centralne banke br. 0102-4224-2/18 od 24.05.2018. godine protiv dr Irene Radović, viceguvernerke Centralne banke Crne Gore dostupna u cjelosti na https://twitter.com/irenaradovicmne/, status od 09.04.2019. godine. 243 Dostavljena elektronska korespondencija guverneru, članovima Savjeta CBCG i nadležnim službama od 27. i 28. juna 2018. godine sa propratnom medicinskom dokumentacijom. 161

Mobing u Crnoj Gori dokumentacijom nije postojao nijedan dokument označen oznakom tajnosti, kao i da je navodni dokument, na koji se podnosilac krivične prijave pozvao, bio „nacrt plana rada” budu挃Āeg sektora u CBCG (koji tokom mandata tužiteljice, nije ni zaživio, te kao takav ni danas ne postoji u CBCG) poslat tužiteljičinim e-mailom na adrese brojnih članova kolegijuma. Međutim, takva prijava CBCG, podnešena isključivo za potrebe eliminacije Irene Radovi挃Ā iz radnog okruženja, mjesecima je držana u ladici tužilaštva, da bi predmetnu krivičnu prijavu pravni zastupnici mobera raubovali kao osnov za zahtjev da se sudski postupak za 244 mobing i diskriminaciju protiv R.Žugi挃Āa zatvori za javnost. Obrazloženje pravnih zastupnika R.Žugi挃Āa glasilo je da bi „uključenje javnosti u sudski proces narušilo životni standard građana, ekonomski sistem države u cjelini i bankarski 245 sistem”. Tokom osam mjeseci od saznanja za spornu krivičnu prijavu tužiteljica je upu挃Āivala brojne urgencije rukovoditeljici Osnovnog državnog tužilaštva, Ljiljani Klikovac, i Vrhovnom državnom tužiocu, Ivici Stankovi挃Āu, uz apele da tužilaštvo postupi po krivičnoj prijavi i istovremeno upoznavanje međunarodnih adresa zainteresovanih za njen slučaj i kvalitet vladavine prava u Crnoj Gori. Uprkos urgencijama za postupanje po fabrikovanoj krivičnoj prijavi, te pojačanom interesovanju medija i međunarodne javnosti, crnogorsko tužilaštvo je tek u februaru 2019. godine pravosnažno odbacilo krivičnu prijavu CBCG 246 protiv Irene Radović kao neosnovanu. Konačnu odluku donijelo je Više državno tužilaštvo, premda je nakon odbacivanja krivične prijave CBCG od strane Osnovnog državnog tužilaštva (ODT), advokat CBCG M.A. (ponikao iz advokatske kancelarije Ane Đukanovi挃Ā) insistirao na preispitivanju odluke. Više državno tužilaštvo je pravosnažno odbacilo krivičnu prijavu kao neosnovanu, a nadležni tužilac M.Š. učinio nespornim i da Krivični zakonik Crne Gore ne poznaje krivično djelo odavanja poslovne tajne sudu, čak i da je bilo tačno da tužiteljica sudu predala dokument s oznakom tajnosti, što nije bio slučaj. Tužilaštvo je prilikom odbacivanja krivične prijave uskratilo tužiteljici pravo na uvid u spise predmeta uz obrazloženje da Irena Radovi挃Ā nije nikada imala status „osumnjičenog“ ili „okrivljenog“ u predmetu, pa se stoga njenom „zahtjevu 247 ne može udovoljiti“. 244 https://old.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Ekonomija&datum=2019-01-21&clanak=680196; https://www. vijesti.me/vijesti/ekonomija/20441/mediji-ne-mogu-na-sudenje-po-tuzbi-radovic-cuje-li-se-prica-drzava- je-u-opasnosti 245 Podnesak Tatjane Vujanović Vuksanovič i Miroslava Adžića Osnovnom sudu iz novembra 2017, predmet P.br 2422 /18. 246 Odluke Osnovnog i Višeg državnog tužilaštva dostupne u predmetu Kt 913/18, kao i na https://twitter.com/ irenaradovicmne/, status od 31.03.2019. godine. 247 Ibid. 162

Mobing u Crnoj Gori 18.6 Postupanje crnogorskih sudova povodom tužbe Irene Radović za poništaj odluke Skupštine Crne Gore o nezakonitom razrješenju viceguvernerke CBCG Iako od dana pokretanja postupka za zaštitu od mobinga (07.03.2018. godine), nije postojala zakonska mogu挃Ānost za izmjenu radno-pravnog statusa tužiteljice kod njenog formalnog poslodavca – CBCG shodno Zakonu o zabrani mobinga (čl. 24 st.1) – inicijativu za razrješenje viceguvernerke CBCG, Irene Radovi挃Ā, 248 mober Radoje Žugi挃Ā je uputio Skupštini Crne Gore 02.07.2018. godine, tri i po mjeseca nakon što je tužiteljica podnijela zahtjev za zaštitu od mobinga Poslodavcu i dva mjeseca nakon što je tužiteljica podnijela tužbu za zaštitu od mobinga i diskriminacije protiv CBCG i Radoja Žugi挃Āa pred Osnovnim sudom u Podgorici.249 Tužiteljica je 02.07.2018. godine obra挃Āanjima elektronskom poštom i posredstvom arhive na adrese rukovodstva i 81 poslanika i poslanice Skupštine Crne Gore blagovremeno upoznala i upozorila donosioce odluke da je od dana pokretanja postupka zaštite od mobinga pred poslodavcem i nadležnim sudom, zakonom zabranjena svaka izmjena radno-pravnog statusa tužiteljice kod njenog poslodavca – CBCG. Zakon o zabrani mobinga shodno čl. 24 st.1 eksplicitno zabranjuje davanje otkaza i preduzimanje bilo kakvih mjera i aktivnosti poslodavca prema zaposlenom, koje ga dovode u nepovoljniji položaj, sve dok traje postupak zaštite od mobinga. Glasovima četrdeset poslanika tadašnje vladajuće koalicije i poslanice opozicije, Draginje Vuksanović-Stanković, žrtva mobinga razriješena je 05.07.2018. godine s mjesta viceguvernerke CBCG, po hitnom postupku i bez dokaza za teške, i kako će kasnije utvrditi sud, neistinite, paušalne i nedokazive navode mobera. Tužiteljica Irena Radović podnijela je tužbu Upravnom sudu Crne Gore 26.07.2018. godine, po otpuštanju sa bolničkog liječenja, neposredno po povratku u zemlju. Zatražila je poništaj Odluke br. 00-74/18-19/1 26. saziva Skupštine Crne Gore, o razrješenju viceguvernerke CBCG od 05.07.2018. godine. Premda u Odluci Skupštine ne postoji naveden osnov za njeno razrješenje, niti pravni lijek, u tužbi navodi: „sudeći po izjavama u medijima i u toku skupštinske 248 U momentu podnošenja inicijative za razrješenje Irene Radović, mober je, kao i svi članovi Savjeta CBCG, bio uredno upoznat da žrtva mobinga u tom momentu šest dana bila na bolničkom liječenju zbog teškog astmatičnog napada na pulmologiji gradske bolnice Otto Wagner u Beču, u koju je prebačena 27.07.2018. godine sa MMF instituta na kojem je službeno boravila ispred CBCG. 249 Postupak za zaštitu od mobinga pokrenut je kod Poslodavca 07.03.2018. godine, a tužba za zaštitu od mobinga i diskriminacije protiv CBCG i Radoja Žugića pred Osnovnim sudom u Podgorici podnijeta je 30.04.2018. godine. 163

Mobing u Crnoj Gori rasprave, koji su crnogorskom društvu opštepoznati, moguće je zaključiti da je Odluka br. 00-74/18-19/1 26. saziva Skupštine Crne Gore, o razrješenju viceguvernerke CBCG, od 05.07.2018 godine, donijeta zato što je tužiteljica navodno ,,učinila ozbiljan propust u obavljanju funkcije”. Ukazuje da se „u toku postupka razrješenja, niko nije bavio obrazloženjem ili utvrđenjem da li je i na koji način učinila bilo kakav, a kamoli ,,ozbiljan propust” u obavljanju funkcije, iako zakonska norma koja je predstavljala osnov za Prijedlog za razrješenje upućen Skupštini Crne Gore, predviđa obavezu Savjeta CBCG da sprovede aktivnosti na utvrđenju ispunjenosti uslova za razrješenje, i da o ispunjenosti tih uslova obavijesti Skupštinu i predloži razrješenje. Imajući u vidu zakonske odredbe, Odluka Savjeta CBCG o ispunjenosti uslova morala je biti podložna provjeri kroz žalbeni postupak, pa tek ukoliko takva odluka postane konačna i pravosnažna, Savjet CBCG je mogao nastaviti sa daljom procedurom predlaganja razrješenja viceguvernerke i članice Savjeta, i takav prijedlog uputiti Skupštini.” U konkretnom slučaju sve navedene zakonske radnje su propuštene. Dakle, „Savjet Centralne banke nije utvrdio ispunjenost uslova za razrješenje prije isteka mandata iz čl. 53 Zakona o CBCG, niti je o ispunjenosti tih uslova donio bilo kakvu odluku, već je bez jednog dokaza i odgovarajuće procedure guverner Žugić uputio Skupštini Crne Gore prijedlog za razrješenje tužiteljice. Na ovaj način tužiteljici - koja je u momentu upućivanja predloga Skupštini bila van Crne Gore poslovno, shodno potpisanom ugovoru s guvernerom, i u tom momentu već 6 dana hospitalizovana, s čim je Savjet CBCG bio sve vrijeme informisan - nije pružena prilika da se izjasni o suštini spora. Ujedno, Savjet CBCG nije donio odluku kojom su navodni propusti utvrđeni, niti je tužiteljica na takvu odluku mogla koristi ustavno pravo žalbe.” U konkretnom, tužiteljica je protivno zakonu u cjelosti onemogu挃Āena da učestvuje u postupku. U tužbi je istaknuto i „da je prije pokretanja postupka za njeno razrješenje tužiteljica pokrenula spor pred Osnovnim sudom u Podgorici, radi zaštite od mobinga. Shodno Zakonu o zabrani zlostavljanja na radu, od dana pokretanja postupka zaštite od mobinga (koji je tužiteljica podnijela prije podnošenja tužbe nadležnom sudu podnošenjem zahtjeva za pokretanje postupka za zaštitu od mobinga kod Poslodavca dana 07.03.2018. godine), nije postojala zakonska mogućnost za izmjenu radno- pravnog statusa tužiteljice kod njenog formalnog poslodavca – CBCG. Shodno čl. 24 st.1 Zakona o zabrani zlostavljanja na radu zabranjeno je preduzimanje bilo kakvih mjera i aktivnosti poslodavca prema zaposlenom koji je pokrenuo postupak zaštite od mobinga ili licu koje treba svjedočiti u tom postupku. Pokretanje postupka za zaštitu od mobinga ne može da bude osnov za: stavljanje zaposlenog u nepovoljniji položaj u pogledu ostvarivanja prava i obaveza po osnovu rada; otkaz ugovora o radu, odnosno prestanka radnog ili drugog ugovornog odnosa po osnovu rada i proglašavanja zaposlenog viškom zaposlenih, u skladu sa propisima o radu. Iz prethodnog je očigledno da je „postupak razrješenja pokrenut kao sredstvo odmazde prema tužiteljici, koja je ranije pokrenula postupak zaštite od mobinga. Za 164

Mobing u Crnoj Gori takvu tvrdnju dovoljna su dva argumenta. Jedan je vrijeme podnošenja prijedloga za razrješenje, koje je nesporno uslijedilo nakon pokretanja postupka za zaštitu od mobinga, a drugi je nedostatak bilo kakve konkretizacije, bilo kojeg tačnog podatka o „ozbiljnom propustu u obavljanju funkcije” viceguvernerke i članice Savjeta CBCG.” U dokumentaciji koja je bila na raspolaganju Savjetu CBCG prilikom odlučivanja o upu挃Āivanju predloga za razrješenje (Savjet CBCG nikad nije utvrđivao ispunjenost uslova za razrješenje), ne postoji nijedan tačan podatak kojim bi vršenje funkcije viceguvernerke i članice Savjeta CBCG bilo okarakterisano kao nesavjesno ili nestručno. Naprotiv, ta dokumentacija ukazuje da je tužiteljica svoju funkciju obavljala blagovremeno i stručno, te da u njenom postupanju nije postojalo bilo kakvih propusta, a kamoli ,,ozbiljnih” koje propisuje Zakon. Kao prilog tužbi dostavljen je dopis br. 010-5448-1/2018 od 02.07.2018. godine koji je tužiteljica uputila svim članovima Savjeta CBCG prije donošenja Odluke o predlogu za razrješenje tužiteljice sa mjesta viceguvernerke i članice Savjeta CBCG koji ujedno sadrži i molbu da se tužiteljici dozvoli da učestvuje u postupku, te upozorenje da bi formalno pokretanje razrješenja tužiteljice predstavljalo direktno kršenje odredbi Zakona o zabrani zlostavljanja na radu sadržanih u članu 24. koje, dok je u toku postupak zaštite od mobinga, zabranjuju izmjenu statusa tužiteljice kod njenog formalnog poslodavca – CBCG. Odluka 1: Upravni sud se 11.09.2018. godine oglašava nenadležnim za 250 postupanje u ovoj pravnoj stvari. U Rješenju Upravog suda se navodi da je spise predmeta potrebno dostaviti Osnovnom sudu u Podgorici, kao stvarno nadležnom. Odluka 2: Odlučuju挃Āi o žalbi tužiteljice Vrhovni sud Crne Gore 25.10.2018. godine utvrđuje isključivu nadležnost Osnovnog suda u sporu za poništaj Odluke Skupštine o razrješenju viceguvernerke CBCG kao nezakonite251, nakon čega Upravni sud Osnovnom prosljeđuje predmetnu tužbu na odlučivanje. U odluci Vrhovnog suda Vije挃Āe konstatuje razliku između statusa guvernera odnosno viceguvernera, kao lica u stalnom radnom odnosu u CBCG, u odnosu na četiri člana Savjeta, koja nisu zaposleni u CBCG, te konstatuje da se na razrješenja lica koja nisu u radnom odnosu kod CBCG odnose odredbe Zakona o CBCG, dok se na prava zaposlenih u CBCG (guvernera i viceguvernere) primjenjuju opšti propisi o radu, te je stoga Osnovni sud nadležan da sudi u sporu iz radnog odnosa. Ovo iz razloga „što je viceguverner po položaju član Savjeta (izborom za viceguvernera postaje član Savjeta) i on ne može biti razriješen članstva u Savjetu, ve挃Ā mu to svojstvo prestaje prestankom funkcije viceguvernera.” U međuvremenu Osnovno i Više državno tužilaštvo 13.02.2019. godine 250 Rješenje Upravnog suda U.br. 4999/18 od 11.09.2018. godine. Predsjedavajući Vijeća: Muzafer Hadžajlić, članice: Snežana Vukćević i Svetlana Budisavljević. 251 Rješenje Vrhovnog suda Ur.br. 8/18 od 25.10.2018. godine. Predsjedavajuća Vijeća: Hasnija Simonović, članice: Vesna Vučković i Stanka Vučinić. 165

Mobing u Crnoj Gori pravosnažno odbacuju kao neosnovanu krivičnu prijavu Poslodavca protiv tužiteljice – zbog navodnog odavanja poslovne tajne Osnovnom sudu prilikom podnošenja tužbe za zaštitu od mobinga i diskriminacije protiv CBCG i guvernera Žugi挃Āa. Odluka 3: Osnovni sud u Podgorici, po sudiji Mileni Brajović, 22.02.2019. godine presuđuje da je Irena Radović nezakonito razriješena i poništava 252 Odluku Skupštine. Prijedlog guvernera Žugi挃Āa za razrješenje Radovi挃Āeve upu挃Āen Skupštini Crne Gore, okarakterisan je od strane Suda kao „pravno neodrživ”, „zasnovan na paušalnim i nepotkrijepljenim navodima bez ijednog pravno relevantnog dokaza”, te „kao takav nije mogao biti osnov za razrješenje”. sud pojedinačno pobija svaki od predloženih osnova za razrješenje, zbog paušalnosti i nedostatka dokaza, te konstatuje nespornim da je i krivična prijava pokrenuta protiv tužiteljice odbačena kao neosnovana. Nezakonit predlog za razrješenje tužiteljice, 昀椀ngiranje osnova za podnošenje krivične prijave protiv tužiteljice, kršenje Zakona o radu i Zakona o zabrani zlostavljanja na radu, te javno izgovorene neistine od strane guvernera Žugi挃Āa na skupštinskom plenumu i pred cjelokupnom crnogorskom javnoš挃Āu, nesporno su potvrdili da je guverner CBCG Radoje Žugi挃Ā, uz višestruka kršenja zakona, grubo obmanuo crnogorsku javnost i poslanike Skupštine Crne Gore, te zloupotrijebio položaj guvernera CBCG. Uprkos prednje navedenom nije uslijedila nikakva odgovornost, ni ostavka R. Žugi挃Āa, niti - u svakoj demokratskoj državi, cjelishodno i očekivano - iniciranje predloga za njegovo razrješenje (shodno Zakonu o CBCG u isključivoj nadležnosti šefa vladaju挃Āe DPS i predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovi挃Āa). S druge strane, Odluka sudije Osnovnog suda Milene Brajovi挃Ā, kojom je kao nezakonita poništena Odluke Skupštine Crne Gore o razriješenju viceguvernerke CBCG, stvorila je uslove da se Irena Radovi挃Ā, po pravosnažnosti iste, vrati na radno mjesto viceguvernerke CBCG. Opseg kontroverzi, nezakonitosti i zloupotreba CBCG vezanih za razrješenje viceguvernerke, te medijska i međunarodna pažnja, otežali su ponovne zloupotrebe Skupštine Crne Gore da bi se popunilo mjesto viceguvernerke CBCG. To je, u krajnjem, dovelo do situacije u kojoj je - za razliku od ostalih nezakonito smijenjenih javnih funckionera u 253 Savjetu Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i Savjetu RTCG , čija su mjesta odmah popunjena - jedino u slučaju viceguvernerke CBCG bio mogu挃Ā povratak na radno mjesto.254 252 Presuda Osnovnog suda u Podgorici P.br. 6031/18 od 22.02.2019. godine. Sudija: Milena Brajović. 253 Vanja Ćalović i Irena Radović razriješene su na zasijedanju Skupštine 05.07.2018. godine s mjesta članica Savjeta ASK i viceguvernerke CBCG respektivno neistinitim i paušalnim navodima bez dokaza, dok su Nikola Vukčević i Goran Đurović prethodno smijenjeni s pozicija članova Savjeta RTCG neistinitim navodima o postojanju kon昀氀ikta interesa, što je u sudskom postupku odbačeno. 254 https://www.vijesti.me/vijesti/ekonomija/375929/irena-radovic-pisala-poslanicima-ne-dajte-da-vas- zugic-opet-zloupotrijebi/komentari?slug=irena-radovic-pisala-poslanicima-ne-dajte-da-vas-zugic-opet- 166

Mobing u Crnoj Gori Odluka 4: Na presudu sudije Osnovnog suda Milene Brajovi挃Ā iz februara 2019. godine, kojom je poništena odluka Skupštine o razrješenju Irene Radovi挃Ā kao nezakonita, uložena je žalba Višem sudu. Uvažavaju挃Āi zakonski rok od 60 255 dana za odluku Višeg suda, predsjednik suda Boris Savi挃Ā medijima je u više navrata i u pismenoj formi saopštio da je presuda donesena 07.05.2019. godine.256 Ovom presudom Višeg suda u Podgorici potvrđena je presuda Osnovnog suda i odluka Skupštine o razrješenju pravosnažno utvrđena kao nezakonita.257 Uvažavaju挃Āi ishod koji je omogu挃Āio tužiteljici povratak na radno mjesto viceguvernerke CBCG, pod političkim pritiskom uz aktivan angažman „vojnika partije” tadašnje predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore (V. Medenice) i pravnih zastupnika R. Žugi挃Āa, Viši sud u Podgorici upu挃Āuje presudu na preispitivanje građanskom odjeljenju Višeg suda, uz dvomjesečno izbjegavanje da formalno 258 ekspeduje presudu u korist Radovi挃Āeve. Načelni pravni stav predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, Vesne Medenice: U međuvremenu za potrebe R. Žugi挃Āa i vladaju挃Āe DPS, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore pribjegava kršenju Ustava i derogiranju postoje挃Āe odluke Vrhovnog suda Crne Gore u slučaju nezakonitog razrješenja Radovi挃Āeve, kojom je ekplicitno navedeno da se radi o radnom sporu i isključivoj nadležnosti 259 Osnovnog suda. „Načelni pravni stav” s potpisom predsjednice Vrhovnog suda V. Medenice da „Odluke Skupštine o izboru, imenovanju ili razrješenju javnog funkcionera ne mogu biti preispitivane u upravnom sporu niti u parničnom postupku” donešen je 27.06.2019. godine. Njime su direktno prekršene odredbe Ustava Crne Gore kojima je de昀椀nisana ravnoteža i uzajamna kontrola tri grane vlasti i zagarantovano pravo na pravni lijek. Suprotstavljen je prethodnoj Odluci Vrhovnog suda Crne Gore iz oktobra 2018. godine, kojom je odlučeno da je slučaj razrješenja 260 viceguvernerke CBCG radni spor u isključivoj nadležnosti Osnovnog suda. zloupotrijebi 255 Zakon o parničnom postupku Crne Gore, član 434 par 4. 256 https://old.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Ekonomija&clanak=701985&datum=2013-03- 29&najdatum=2019-06-25; https://mina.news/crnagora/presudu-u-predmetu-po-tuzbi-radovic-jos-nijesu- dostavili-strankama/; https://www.vijesti.me/vijesti/ekonomija/391446/zasto-kasni-presuda-u-vezi- radovic-reci-ce-za-60-dana 257 https://www.vijesti.me/vijesti/ekonomija/visi-sud-dva-puta-donosio-presudu-u-slucaju-irene-radovic 258 Odluka Višeg suda u Podgorici Gž.br.1691a/19 od 07.05.2019. godine u vijeću sastavljenom od predsjednika vijeća, sudije Milorada Marotića i sudija Milice Čukić i Vesne Jovetić, članica vijeća. 259 Rješenje Vrhovnog suda Ur.br. 8/18 od 25.10.2018. godine. Predsjedavajuća Vijeća: Hasnija Simonović, članice: Vesna Vučković i Stanka Vučinić. 260 https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/394166/dok-su-vijecali-o-smjeni-znali-da-se-sprema-stav Medenica je ovakvim “pravnim stavom” obesmislila prethodnu odluku i rad svojih kolega, sudija Vrhovnog suda, Hasnije Simonović, Stanke Vučinić i Vesne Vučković od 25.10.2018. godine kojom su u postupku Irene Radović protiv Skupštine Crne Gore potvrdili nadležnost redovnih sudova u sporovima protiv Skupštine Crne Gore. Prethodno su i sudije Vrhovnog suda, Radoje Orović, Dragica Milačić, Nataša 167

Mobing u Crnoj Gori Kako nije poznat primjer demokratske države na svijetu gdje sudovi nemaju pravo da preispituju zakonitost odluka Parlamenta, ovakav pravni stav osudile su brojne međunarodne instance među kojima Savjet Evrope i Evropska komisija, koja je u Izvještaju o Crnoj Gori za 2019. godinu konstatovala da „pravna situacija koju je izazvao načelni pravni stav Vrhovnog suda zabrinjava, jer uskraćuje pravnu zaštitu protiv odluka Skupštine i ugrožava pravo na djelotvoran pravni lijek.” U smislu pristrasnosti i vršenja političkog uticaja na sudstvo u sporovima mobinga i nezakonitog razrješenja viceguvernerke CBCG važno je ukazati da je tokom donošenja „načelnog pravnog stava“ i odlučivanja crnogorskog sudstva u slučajevima gdje su CBCG i guverner Radoje Žugi挃Ā stranke u sporu predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, sa predsjednicima sudova zasijedala na mjesečnoj osnovi bez naknade u prostorijama CBCG. Istovremeno su o spornom „pravnom stavu“ 27.06.2019. godine na Opštoj sjednici Vrhovnog suda odlučivale sudije čija su djeca ili supružnici u momentu odlučivanja u radnom odnosu u CBCG dok su djeca drugih sudija bila zaposlena kod brata guvernera CBCG. Ovakav kon昀氀ikt interesa bio je prisutan kod 6 sudija Vrhovnog suda Crne Gore od tadašnjih ukupno 19261. Niko od sudija, koji su bili u navedenom kon昀氀iktu interesa, nije se izuzeo iz odlučivanja o „pravnom stavu“ kojim je Ireni 262 Radovi挃Ā onemogu挃Āen povratak na radno mjesto viceguvernerke CBCG. Iako je sudija Osnovnog suda Milena Brajovi挃Ā, i nakon spornog „pravnog stava“ Medenice, ponovo odlučila u korist tužiteljice i poništila odluku Skupštine o njenom razrješenju kao nezakonitu, na višim instancama su ovakvim stavom pravosnažno stavljene van snage višestruke sudske odluke u korist nezakonito smijenjene viceguvernerke CBCG. Odluka 5: U sklopu „djelovanja” Odjeljenja sudske prakse Višeg suda u 263 Podgorici, predsjednik Odjeljenja Miodrag Peši挃Ā vra挃Āa presudu Višeg suda u korist bivše viceguvernerke CBCG donijetu 7. maja 2019. godine vije挃Āu na ponovno odlučivanje, po osnovu „načelnog pravnog stava” Medenice. Sudije Višeg suda Milorad Marotić, Vesna Jovetić i Milica Čukić 9. jula 2019. godine mijenjaju sopstvenu presudu od 5. maja iste godine, protivno Zakonu o parničnom 264 postupku i donose dijametralno suprotnu odluku, suprotstavljenu Ustavu Crne Gore, sudskoj praksi i prethodnoj Odluci Vrhovnog suda u slučaju Božović, Ranka Vuković i Vesna Begović u aprilu 2017. godine u postupku koji je vodila Slavica Striković protiv Skupštine Crne Gore potvrdili nadležnost redovnih sudova u sporovima protiv Skupštine Crne Gore. 261 Svetlana Vujanović, Dušanka Radović, Radojka Nikolić, Nataša Božović, Hasnija Simonović i Branimir Femić. 262 https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/394166/dok-su-vijecali-o-smjeni-znali-da-se-sprema-stav https:// www.vijesti.me/vijesti/politika/medenica-osamarila-sudstvo-da-bi-odbranila-politicke-smjene 263 https://fpn.udg.edu.me/predavaci/biogra昀椀ja/133-miodrag-pe%C5%A1i%C4%87 264 https://www.vijesti.me/vijesti/ekonomija/visi-sud-dva-puta-donosio-presudu-u-slucaju-irene-radovic 168

Mobing u Crnoj Gori 265 Radović iz 2018. godine. Viši sud ovom prilikom ukida presudu Osnovnog suda i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.266 Advokati tužiteljice, Goran Rodi挃Ā i Siniša Gazivoda, su u obra挃Āanju javnosti ovim povodom ukazali da su primili rješenje Višeg suda i da ono što je na prvi pogled uočljivo iz rješenja je da je donijeto na sjednici vije挃Āa Višeg suda održanoj 9. jula. „Suprotno tome, Viši sud je u više navrata obavještavao javnost da je odluka donijeta 7. maja, odnosno više od dva mjeseca ranije. Zakon o parničnom postupku ne poznaje mogućnost da drugostepeni sud, odlučujući po istoj žalbi na jednu presudu, donosi dvije odluke. Sa druge strane, Sudski poslovnik predviđa mogućnost da nakon donijete odluke odjeljenje sudske prakse može vratiti predmet vijeću na ponovno odlučivanje, ali samo ako se odstupilo od jedinstvene primjene propisa. Budući da je očigledno dva puta donošena odluka u ovom predmetu od strane Višeg suda, onda proizilazi da je prvom odlukom potvrđena presuda kojom se poništava odluka Skupštine o razrješenju Irene Radović. Međutim, u tom slučaju nije bilo pravnog osnova da je odjeljenje sudske prakse vrati na ponovno odlučivanje, jer je takva odluka bila u skladu sa ranije ustanovljenom sudskom praksom da se pred sudom može preispitivati zakonitost odluka Skupštine. Očigledno je vijeće ponovo odlučivalo po žalbi nakon donošenja spornog načelnog pravnog stava Vrhovnog suda od 27. juna i zbog toga nam 267 nije dostavilo odluku donijetu 7. maja.” Advokati Rodi挃Ā i Gazivoda takođe su istakli da se „u predmetu Irene Radović Vrhovni sud već ranije jasno izjasnio da je za odlučivanje u ovom sporu nadležan Osnovni sud, pa u tom slučaju Viši sud nije mogao upućivati Osnovni sud da provjerava ono što je već Vrhovni sud presudio, niti je to bio ovlašćen da ispituje Viši sud. Uz to, Viši sud se u rješenju nekoliko puta poziva na Zakon o radu iz čega proizilazi da i on smatra da je u pitanju radni spor, pa ne vidimo razlog zašto o ovom radnom sporu, kao i o svim ostalim takvim sporovima, ne bi odlučivao i donio meritornu odluku Osnovni sud”. Kako su dodatno ukazali, Viši sud se u rješenju poziva na odredbe Ustava koje regulišu da odnos vlasti počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli, da je vlast ograničena zakonom, kao i da svaki konačni pojedinačni akt uživa sudsku zaštitu i da bi drugačije postupanje predstavljalo kršenje prava na pravni lijek i prava na pristup sudu, a koja prava su garantovana Ustavom i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Zbog toga, su istakli „da nema smetnji da Osnovni sud u Podgorici u ponovnom postupku opet poništi kao nezakonitu odluku o razrješenju Irene Radović sa dužnosti viceguvernerke”. Odluka 6: Nakon ukidanja prethodne prvostepene presude i vra挃Āanja na ponovno razmatranje Osnovnom sudu uz obazloženje iz pravnog stava Vesne 265 Rješenje Vrhovnog suda Ur.br. 8/18 od 25.10.2018. godine. Predsjedavajuća Vijeća: Hasnija Simonović, članice: Vesna Vučković i Stanka Vučinić. 266 Odluka Višeg suda u Podgorici Gž.br.1691b/19 od 09.07.2019. godine u vijeću sastavljenom od predsjednika vijeća, sudije Milorada Marotića i sudija Milice Čukić i Vesne Jovetić, članica vijeća. 267 https://mina.news/mina-business/nema-smetnji-da-osnovni-sud-ponovo-ponisti-odluku/; https://www. vijesti.me/vijesti/ekonomija/visi-sud-dva-puta-donosio-presudu-u-slucaju-irene-radovic 169

Mobing u Crnoj Gori Medenice da sudovi nemaju nadležnost da preispituju odluke Parlamenta, sudija Osnovnog suda u Podgorici Milena Brajović, 27.09.2019. godine, u ponovljenom postupku donosi presudu kojom poništava kao nezakonitu odluku Skupštine o razrješenju Radovićeve sa mjesta viceguvernerke CBCG.268 Odluka 7: Pozivom na neobavezuju挃Āi pravni stav predsjednice Vrhovnog suda, Viši sud preinačava dvostruku presudu Osnovnog suda u Podgorici, po sudiji Mileni Brajović, kojom je presuđeno u korist tužiteljice i poništena kao nezakonita Odluka Skupštine Crne Gore o razrješenju viceguvernerke CBCG. Viši sud se, ovog puta, oglašava nenadležnim uz odbacivanje tužbenog zahtjeva tužiteljice, dok je Irena Radovi挃Ā obavezana da plati troškove sudskog postupka jer je zatražila sudsku zaštitu u pokušaju da ostvari svoje Ustavom zagarantovano 269 pravo na pravni lijek. Odluka 8: Iako je Vrhovni sud ve挃Ā ranije odlučivao u predmetu povodom tužbe za poništaj Odluke Skupštine o razrješenju viceguvernerke CBCG i 25.10.2018. godine utvrdio da se radi o „sporu iz radnih odnosa i isključivoj nadležnosti Osnovnog suda”, Vrhovni sud Crne Gore u istom predmetu dvije godine kasnije postupa dijametralno suprotno, reviziju tužiteljice 01.12.2020. godine odbija kao neosnovanu, insistirajući da shodno „načelnom pravnom stavu” redovni 270 sudovi ne mogu da preispituju zakonitost odluka Skupštine Crne Gore. U Vrhovnom sudu Crne Gore, na čijem je čelu tada Vesna Medenica, revizija Irene Radovi挃Ā inicijalno biva dodijeljena na odlučivanje Vije挃Āu u čijem se sastavu nalaze sudije Radojka Nikoli挃Ā, Dušanka Radovi挃Ā i Nataša Božovi挃Ā. Sin sudije Vrhovnog suda Radojke Nikoli挃Ā, M.N, je pritom zaposlen u CBCG, u kontroli banaka. Druga sudija Vrhovnog suda, Dušanka Radovi挃Ā, je sestra od tetke guvernera CBCG, R. Žugi挃Āa, čiju je k挃Āi i zeta M.S. i R.S. guverner imenovao na direktorska mjesta u CBCG. Suprug tre挃Āe članice vije挃Āa Vrhovnog suda, sudije Nataše Božovi挃Ā, Srđa Božovi挃Ā, i danas sjedi u Savjetodavnom odboru guvernera CBCG. Prethodno je punih osam godina bio član Savjeta CBCG, i učestvovao je u nezakonitim aktivnostima razrješenja viceguvernerke Irene Radovi挃Ā. Tek nakon što je crnogorski nedjeljnik „Monitor” pisao na temu kon昀氀ikta interesa sudija Radojke Nikoli挃Ā, Dušanke Radovi挃Ā i Nataše Božovi挃Ā, predmetne sudije 挃Āe se izuzeti iz daljeg postupanja u slučaju viceguvernerke CBCG, nakon višemjesečnog 271 postupanja po reviziji Irene Radovi挃Ā Revizija biva dodijeljena na postupanje Vije挃Āu Vrhovnog suda na čijem se čelu 268 Presuda Osnovnog suda u Podgorici P.br. 3314/19 od 27.09.2019. godine. Sudija: Milena Brajović. 269 Odluka Višeg suda u Podgorici Gž.br. 5829/19 od 29.11.2019. godine u vijeću sastavljenom od predsjednika vijeća, sudije Milorada Marotića i sudija Milice Čukić i Vesne Jovetić, članica vijeća. 270 Odluka Vrhovnog suda Rev.br. 310/20 od 01.12.2020. godine u vijeću sastavljenom od sudija Branimira Femića, kao predsjednika vijeća, Natalije FIlipović, Ranke Vuković, Snežane Aleksić i Dragice Milačić, članica vijeća. 271 https://www.monitor.co.me/slucaj-mladena-grdinica-sudije-osnovnog-suda-u-podgorici-stiteci-interes- zugica-i-medenice-do-unaprjedjenja-i-privilegija/ 170

Mobing u Crnoj Gori nalazi Branimir Femi挃Ā, čija je k挃Āerka J.F.V. zaposlena u kompaniji „Stadion”, u 272 vlasništvu brata R. Žugi挃Āa , u kojoj prema nedemantovanim navodima političkih partija i medija guverner CBCG sakriva višemilionsku imovinu.273 Branimir Femi挃Ā, koji slovi kao sudija blizak Vesni Medenici, je u postupanju crnogorskih nadležnih organa iz aprila 2022. označen kao sudija pod nezakonitim uticajem za predmete zbog kojih je uhapšena pređašnja predsjednica Vrhovnog suda V. Medenica.274 Branimir Femi挃Ā je takođe označen kao sudija čije je postupanje 275 neadekvatnim ocijenio ESLJP u slučaju „Špadijer protiv Crne Gore“. Odluka 9: Ustavna žalba pravnih zastupnika tužiteljice, U-III 313/21 zaprimljena je 12.03.2021. godine. Odluka Ustavnog suda Crne Gore je na čekanju ve挃Ā preko 16 mjeseci. Činjenica da se odluka o ustavnoj žalbi čeka ve挃Ā više od 16 mjeseci ukazuje na nedostatak djelotvorne zaštite ljudskih prava u Crnoj Gori. Na ovu problematiku više godina ukazuju kako međunarodne organizacije, tako i NVO sektor. Tako je npr. Akcija za ljudska prava (HRA), još 2019 godine, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava saopštila da su zabrinjavaju挃Āi nedostaci djelotvorne zaštite ljudskih prava u Crnoj Gori. “U ovoj godini posebno skre挃Āemo pažnju da se u ključnim slučajevima pokazalo da Crna Gora nema djelotvorne pravne ljekove za zaštitu ljudskih prava i da još uvijek nije spremna da ih obezbijedi. Tome je doprinio i Ustavni sud odlukom da sam sebi ukine rok od 18 mjeseci za postupanje u predmetima, i tako građanima ugrozi pravo na e昀椀kasnu zaštitu ljudskih prava na nivou države. Skoro dvije godine se odugovlači sudska zaštita prava NVO aktivista i bivše vice-guvernerke od nezakonitog razriješenja sa javnih funkcija, da bi, pošto su osnovni sudovi prihvatili nadležnost, a Upravni sud i Ustavni sud je odbili, Vrhovni sud bez suvislog obrazloženja načelnim stavom zaprijetio osnovnim 276 sudovima da od te nadležnosti odustanu”, navode iz HRA. 272 https://old.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Ekonomija&clanak=771119&datum=2020-12-09 273 https://youtu.be/qzcQ0pcSFSY Detaljne navode o ogromnoj imovini koju skriva u 昀椀rmi brata Stadion doo, R.Žugić nikada nije demantovao: https://www.vijesti.me/vijesti/politika/376852/saranovic-zugic- posredstvom-昀椀rme-svog-brata-skriva-visemilionsku-imovinu 274 https://www.rtnk.me/me/dru%C5%A1tvo/37331/raspisana-lokalna-potraga-za-milo%C5%A0em- medenicom/ Sudije Branimir Femić, Natalija Filipović i Ranka Vuković https://javniservis.me/2022/04/22/ medenice-primile-mito-u-slucajevima-cijevna-komerc-i-fab-live/, https://www.vijesti.me/vijesti/crna- hronika/600627/medenica-cascena-sa-tri-stana-zbog-uticaja-na-odluke https://www.aktuelno.me/crna- gora/presuda-u-korist-omorike-moze-dovesti-u-sumnju-nezakonit-uticaj-vesne-medenice-na-sudije/ 275 https://www.pobjeda.me/clanak/hra-prepispitati-sistemske-propuste-svih-drzavnih-organa-u-slucaju- spadijer 276 https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/413021/zabrinjavajuci-nedostaci-djelotvorne-zastite-ljudskih- prava-u-crnoj-gori 171

Mobing u Crnoj Gori Postupanje crnogorskog pravosuđa: tužba za poništaj odluke Skupštine Crne Gore o razrješenju dr Irene Radović, viceguvernerke CBCG 30.04.2018 Tužba za mobing i diskriminaciju protiv guvernera Žugića pred Osnovnim sudom u Podgorici Sudija Mladen Grdinić Tokom službenog boravka van zemlje shodno potpisanom ugovoru o stručnom usavršavanju s guvernerom CBCG, Irena Radovi挃Ā u odsustvu i bez mogu挃Ānosti da učestvuje u postupku biva razriješena u Skupštini Crne Gore na predlog guvernera i predsjedavaju挃Āeg Savjeta CBCG, R. Žugi挃Āa („paušalnim navodima bez ijednog dokaza” i neosnovanom krivičnom prijavom za navodno „odavanje poslovne tajne sudu” u sudskom procesu za mobing i diskriminaciju protiv R. Žugi挃Āa, kako 挃Āe utvrditi sud i tužilaštvo). Shodno Zakonu o zabrani mobinga, od dana pokretanja postupka zaštite od mobinga (koji je tužiteljica 05.07.2018 podnijela prije podnošenja tužbe nadležnom sudu, podnošenjem zahtjeva za pokretanje postupka za zaštitu od mobinga kod Poslodavca dana 07.03.2018. godine), nije postojala zakonska mogu挃Ānost za izmjenu radno-pravnog statusa tužiteljice kod njenog formalnog poslodavca – CBCG. Članom 24 st.1 predmetnog Zakona zabranjeno je preduzimanje bilo kakvih mjera i aktivnosti poslodavca prema zaposlenom koji je pokrenuo postupak zaštite od mobinga: ,,Pokretanje postupka za zaštitu od mobinga ne može da bude osnov za: stavljanje zaposlenog u nepovoljniji položaj u pogledu ostvarivanja prava i obaveza po osnovu rada; otkaz ugovora o radu, odnosno prestanka radnog ili drugog ugovornog odnosa po osnovu rada i proglašavanja zaposlenog viškom zaposlenih, u skladu sa propisima o radu.” 26.07.2018 Tužba za poništaj nezakonitog razrješenja protiv Skupštine Upravnom sudu Crne Gore Upravni sud Oglašava se nenadležnim, upućuje na nadležnost Osnovnog suda. 11.09.2018 Odluka 1: Predsjedavajući Vijeća: Muzafer Hadžajlić Članovi: Snežana Vukćević, Svetlana Budisavljević 25.10.2018 Vrhovni sud Potvrđuje nadležnost Osnovnog suda Odluka 2: Predsjedavajuća Vijeća: Hasnija Simonović Članovi: Stanka Vučinić, Vesna Vučković Odluka Skupštine o razrješenju viceguvernerke CBCG poništena kao nezakonita. 22.02.2019 Osnovni sud Razriješena je suprotno Zakonu o radu, na bazi „paušalnih i pravno neodrživih Odluka 3: navoda bez dokaza” i „krivične prijave odbačene kao neosnovane od ODT i VDT”. Sudija Milena Brajović Potvrđuje odluku Osnovnog suda kojom je odluka Skupštine o razrješenju 07.05.2019 Viši sud poništena kao nezakonita, predsjednik suda Boris Savi挃Ā saopštava javnosti da je Odluka 4: odluka donijeta 07.05.2019, odbija da ekspeduje presudu. Predsjedavajući Vijeća: Milorad Marotić Članovi: Vesna Jovetić i Milica Čukić 27.06.2019 Načelni pravni stav koji potpisuje predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica: „Sudovi ne mogu preispitivati odluke Skupštine o izboru, imenovanju ili razrješenju javnih funkcionera” Pozivom na pravni stav Medenice, vijeće Višeg suda dva puta presuđuje u istom 09.07.2019 Viši sud slučaju, mijenja sopstvenu odluku od 07.05.2019 i vraća predmet na ponovno Odluka 5: presuđenje prvostepenom sudu. Predsjedavajući Vijeća: Milorad Marotić Članovi: Vesna Jovetić i Milica Čukić Osnovni sud Uprkos pravnom stavu, u ponovljenom postupku potvrđuje nadležnost Osnovnog 27.09.2019 Odluka 6: suda i odluku Skupštine o razrješenju Radovićeve poništava kao nezakonitu. Sudija Milena Brajović Viši sud Pozivom na pravni stav Medenice, Viši sud se oglašava nenadležnim, tužba 23.12.2019 Odluka 7: tužiteljice se odbacuje. Predsjedavajući Vijeća: Milorad Marotić Članovi: Vesna Jovetić i Milica Čukić Revizija tužiteljice se odbija kao neosnovana, shodno pravnom stavu Medenice da 01.12.2020 Vrhovni sud sudovi ne mogu da preispituju zakonitost odluka Skupštine. Odluka 8: Predsjedavajući Vijeća: Branimir Femić Članice vijeća: Natalija Filipović, Ranka Vuković, Snežana Aleksić, Dragica Milačić Ustavni sud Ustavna žalba U-III 313/21 zaprimljena 12.03.2021. godine. Odluka 9: Sudija izvjestilac: Budimir Šćepanović 172

Mobing u Crnoj Gori 18.7 Postupanje sudova povodom tužbenog zahtjeva Irene Radović protiv CBCG i Radoja Žugića za mobing i diskriminaciju (2018 -2021) Tužiteljica je tužbu za zaštitu od mobinga i diskriminacije nadležnom sudu podnijela 30.04.2018. godine. Osnovni sud u Podgorici, kao prvostepeni, je 04.08.2020. godine izrekao 277 presudu na štetu tužiteljice. Postupaju挃Āi sudija Mladen Grdini挃Ā odbio je kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim je traženo da se utvrdi da su tuženi CBCG i Radoje Žugi挃Ā “vršili mobing i diskrimnatorsko ponašanje nad tužiteljicom kao ženom i zaposlenom kod tuženog I reda (CBCG) u periodu od 27.10.2017. godine pa do 05.07.2018. godine, kao dana razrješenja, i to na način što je tužiteljici uskra挃Āeno pravo na rad, drastično joj redukovana, a potom i ukinuta sva ovlaš挃Āenja; onemogu挃Āen rad u za zdravlje adekvatnom radnom prostoru, širene neistine o privatnom životu i moralu tužiteljice kao žene, vršen neravnomjeran preraspored radnih zadataka, ovlaš挃Āenja i zaposlenih u odnosu na lica s istim profesionalnim statusom, uz niža primanja u odnosu na drugo lice muškog pola s istim profesionalnim statusom i akademskim referencama; donošene odluke iz domena tužiteljicine nadležnosti i odgovornosti, a bez njenog informisanja, neopravdano onemogu挃Āavana tužiteljica da izvršava radne zadatke uz namjerno i neopravdano uskra挃Āivanje i zadržavanje informacija koje su u vezi sa radom; izopštavanje i izolaciju tužiteljice kao člana rukovodstva tuženog I reda kroz neupoznavanje s odlukama i aktivnostima tuženih; neopravdano nepozivanje na zajedničke sastanke, isključivanje i neinformisanje o sastancima u zemlji i inostranstvu s rukovodstvima komercijalnih i drugih centralnih banaka; neopravdano isključivanje tužiteljice iz radnih tijela tuženog I reda; namjerno izazivanje kon昀氀ikta i stresa; smanjenja broja zaposlenih u ingerenciji tužiteljice do ostavljanja bez sektora i zaposlenih; stavljanje u dodatno nepovoljniji položaj nakon podnošenja zahtjeva za zaštitu od zlostavljanja na radu u smislu oduzimanja sektora, radnih zadataka, zaposlenih i izbacivanje iz radnih tijela prvotužene, te umanjivanjem primanja po tom osnovu; tolerisanje nasilničkog ponašanja prema tužiteljici i nesankcionisanje istog; podnošenje neosnovane krivične prijave od strane poslodavca protiv tužiteljice u cilju njenog razrješenja, te iniciranja razrješenja, odnosno prekida radnog odnosa tokom postupka za zaštitu od diskriminacije i mobinga; neobezbjeđivanjem radne okoline u kojoj bi tužiteljica poslove obavljala u atmosferi poštovanja, saradnje, otvorenosti, bezbjednosti i jednakosti, te se kao neosnovan odbija tužbeni zahtjev kojim je traženo da se obaveže prvotuženi da po osnovu naknade nematerijalne štete, u vidu pretrpljenih i budu挃Āih duševnih bolova zbog povrede dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, usljed mobinga i diskriminatorskog ponašanja, 277 Presuda Osnovnog suda u Podgorici P. br. 2422/18 od 04.08.2020. Postupajući sudija Mladen Grdinić. 173

Mobing u Crnoj Gori isplati tužiteljici iznos od 10.000,00 €, sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana presuđenja pa do konačne isplate.“ Tužiteljica je obavezana da na ime troškova postupka isplati tuženima iznos od 4.283,75 €, u roku od 8 dana od dana pravosnažnosti presude. Presuda sudije Mladena Grdini挃Āa obiluje netačnim i nepreciznim navodima, te brojnim spornim nelogičnostima od kojih je dio elaboriran na prethodnim stranama prilikom prezentacije slučaja po fazama mobinga. Navodi i zaključci sudije Grdini挃Āa su u suprotnosti sa sadržajem zapisnika, činjenicama i materijalnim dokazima priloženim sudu. Kako u dijelu obrazloženja i navoda svjedoka, tako i zaključaka suda očigledno je da su iz zapisnika iz konteksta izvlačeni, ciljano selektovani, pa i modi昀椀kovani navodi svjedoka na neprimjeren i netačan način u cilju zamagljivanja stvarne slike, te stvaranja uslova da se opravda sporna presuda. Posebno je sporno što u pobijanoj presudi o tužbenom zahtjevu za mobing i diskriminaciju sudija prvostepenog suda Mladen Grdini挃Ā zaključke dominantno temelji na odredbama Zakona o Centralnoj banci i Statuta, oglušuju挃Āi se o relevantne zakone koji tretiraju mobing i diskriminaciju. Sud u parničnom sporu koji tretira zlostavljanje na radu nije uopšte cijenio nezakonita postupanja tuženih u smislu nepobitnih kršenja Zakona o zabrani zlostavljanja na radu (kao ni Pravilnika o pravilima ponašanja poslodavca u zaštiti od zlostavljanja na radu kao podzakonskog akta): 1) kršenja Zakonom o zabrani zlostavljanja na radu (čl 7) propisane obaveze CBCG da zaposlenog upozna sa pravima, obavezama i odgovornostima u vezi sa mobingom, uključujući sa postojanjem imenovanog posrednika „prije stupanja na rad u pisanoj formi“, pri čemu je nespornim učinjeno uvidom u lični dosije tužiteljice u spisima predmeta, da Zakon nije ispoštovan ni 16.10.2016, kada je tužiteljica zasnovala radni odnos kod tuženih, ni kada je imenovana za viceguvernerku za kontrolu bankarskog sistema i 09.03.2017 potpisala ugovor o radu. 2) višestruko nezakonito postupanje poslodavca u dijelu kojim Zakon de昀椀niše zaštitu učesnika u postupku zaštite od mobinga (kod poslodavca u procesu internog posredovanja, pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova i pred nadležnim sudom): 2.1) Uprkos jasnoj zakonskoj formulaciji:“Pokretanje postupka za zaštitu od mobinga, kao i svjedočenje u tom postupku ne može da bude osnov za: stavljanje zaposlenog u nepovoljniji položaj u pogledu ostvarivanja prava i obaveza po osnovu rada…” mober R. Žugić (5 dana nakon što je njemu kao Poslodavcu podnešen zahtjev za zaštitu od zlostavljanja na radu i pokretanje posredovanja od 07.03.2018. godine), dana 12.03.2018 godine donosi Odluku278 kojom 278 Spisi predmeta P.br. 2242/18: Odluka o prestanku važenja Odluke o prenosu pojedinih poslova na viceguvernerku br. 0102-2649-1/2018, od 12.03.2018. godine. 174

Mobing u Crnoj Gori 279 tužiteljici oduzima sve nadležnosti, kao i Odluku kojom se tužiteljica “izbacuje” iz radnog tijela CBCG i po tom osnovu umanjuju joj se primanja. Nespornim je učinjeno, materijalnim dokazima i svjedočenjem direktora kontrole banaka D. B, da je u uslovima odbijanja tužiteljice kao viceguvernerke za kontrolu banaka 2017. godine da po nalogu R. Žugi挃Āa postupa nezakonito i smijeni direktora Addiko banke bez pravnog osnova, te odnosa mobera prema tužiteljici koji je u svjedočenju tadašnjeg direktora kontrole banaka D.B. u svjedočkom iskazu okarakterisan “ličnom netrpeljivoš挃Āu” R. Žugi挃Āa prema tužiteljici - tužiteljica je krajem 2017. godine, voljom R. Žugi挃Āa, lišena nadležnosti kontrole banaka za koje je imenovana u Skupštini Crne Gore. Nesporno je i da su u kratkom periodu, od 25.12.2017 do 12.03.2018, tužiteljici šest puta oduzimana, mijenjana i sužavana ovlašćenja do potpunog oduzimanja sektora, zaposlenih, izbacivanja iz Investicionog komiteta prvotužene, redukovanja primanja po tom osnovu, te potpunog isključivanja iz procesa rada i to: 1- Oduzimanjem nadležnosti kontrole banaka kroz izmjene Pravilnika o sistematizaciji od 25.12.2017; 2- Odlukom R.Žugi挃Āa o prenosu pojedinih poslova na viceguvernerku od 27.12.2017 (odluka o zaduživanju de facto nepostojecim sektorom za kontrolu pružanja 昀椀nansijskih usluga koji je mjesecima planiran kao malo odjeljenje u sektoru kontrole banaka sa svega 5 izvršilaca i za koji je tužiteljica tražila mjesecima od jula 2017. godine zapošljavanje saradnika u više navrata formalno, bezuspješno); 3- Odluka R.Žugi挃Āa od 17.01.2018 (kojom tužiteljici oduzima funkciju zamjenice predsjednika Investicionog komiteta bez upozorenja, upoznavanja ili prethodnog propusta); 4- Odluka R.Žugi挃Āa o izmjeni Odluke o prenosu pojedinih poslova na viceguvernerku od 01.02.2018, (kojom se dalje sužavaju nadležnosti kroz oduzimanje kreditnog registra; u uslovima kad tužiteljici poslodavac odbija da obezbijedi dovoljan broj zaposlenih za funkcionisanje kreditnog registra); 5- Odluka R.Žugi挃Āa o prestanku važenja Odluke o prenosu pojedinih poslova na viceguvernerku od 12.03.2018 (odluka o oduzimanju svih nadležnosti i zaposlenih bez pravno valjanog osnova); 6- Odluka R.Žugi挃Āa o izmjeni odluke o formiranju Investicionog komiteta od 12.03.2018 (čime je tužiteljica isključena iz rada Investicionog komiteta s jedinim obrazloženjem da je to “cjelishodno”?!!! i 昀椀nalno izolovana iz procesa rada dok su u ovom tijelu nastavili da budu i primaju naknadu guverner i dva druga 279 Spisi predmeta P.br. 2242/18: Odluka o izmjeni odluke o formiranju Investicionog komiteta br.0102-789- 3/2018 od 12.03.2018. godine. 175

Mobing u Crnoj Gori viceguvernera). Izbacivanje tužiteljice iz radnog tijela Investicioni komitet, čime su joj dodatno redukovana primanja, s obrazloženjem “cjelishodnosti” (nelogičan i neodrživ osnov koji indikuje autoritarne i patološke tendencije mobera) u predmetnoj odluci R.Žugi挃Āa svjedoči dodatno o njegovom manipulativnom i zlostavljačkom odnosu. Guverner i drugi viceguverneri nastavili su da budu dio ovog radnog tijela, dok je tužiteljica izbačena, umanjena su joj primanja i kroz ove dvije odluke je izolovana iz radnih procesa prvotužene. Svih ovih šest čestih mijenjanja i sužavanja nadležnosti u kratkom rasponu od nekoliko nedjelja, a potom ostavljanje tužiteljice bez sektora, nadležnosti i zaposlenih, koje je rezultiralo u „sindromu praznog stola“ i potpunoj višemjesečnoj izolaciji od kolektiva o čemu je svjedočila zaposlena CBCG M.G, knjiški su primjer i de昀椀nicija mobinga. S ciljem da se tužiteljica navede da da otkaz i ukloni s radnog mjesta. Što je u krajnjem i učinjeno, iako to Zakon o zabrani zlostavljanja na radu eksplicitno zabranjuje. Kada su u pitanju posljednje dvije odluke (5 i 6) R. Žugi挃Āa od 12.03.2018. godine, nesporno je 昀氀agrantno kršenje člana 24 Zakona o zabrani zlostavljanja na radu imaju挃Āi u vidu da je R. Žugi挃Ā predmetne odluke donio 5 dana nakon što je tužiteljica podnijela formalan zahtjev za zaštitu od mobinga Poslodavcu (07.03.2018. posredstvom Arhive, a potom i slanjem zavedenog dopisa o pokretanju procedure za zaštitu od mobinga i procesa posredovanja sa prilozima, dok je drugotuženom tužiteljica 08.03.2018 i elektronskim putem proslijedila skeniran zaveden Zahtjev za zaštitu od mobinga u smislu člana 15 Zakona o zabrani zlostavljanja na radu sa svih 19 propratnih priloga kako se vidi iz priloga uz tužbu). Iako Zakon o zabrani zlostavljanja na radu u članu 24 propisuje „Pokretanje postupka za zaštitu od mobinga, kao i svjedočenje u tom postupku ne može da bude osnov za: stavljanje zaposlenog u nepovoljniji položaj u pogledu ostvarivanja prava i obaveza po osnovu rada; ovim odlukama koje potpisuje mober tužiteljica je ostavljena bez radnih zadataka, nadležnosti i zaposlenih, te izbačena iz radnog tijela Investicioni komitet, čime su joj dodatno redukovana primanja, te je nesporno dovedena u nepovoljniji položaj 5 dana nakon formalnog zahtjeva za zaštitu od mobinga poslodavcu. Eksplicitno zabranjeno Zakonom, što je sud bio dužan da utvrdi u skladu s tužbenim zahtjevom. A nije. 2.2) U parnici za mobing Sud je takođe bio dužan da utvrdi, a nije, da su tuženi ponovo prekršili Zakon o zabrani zlostavljanja na radu član 24 dok je u toku bio proces zaštite od mobinga pred nadležnim sudom na način što su tuženi podnijeli državnom tužilaštvu 24.05.2018 bez znanja tužilje krivičnu prijavu za navodno odavanje poslovne tajne sudu u sporu tužiteljice za zaštitu od mobinga i diskriminacije protiv CBCG i R. Žugi挃Āa, dok Zakon o zabrani zlostavljanja na radu jasno propisuje da “Pokretanje postupka za zaštitu od mobinga, kao i svjedočenje u tom postupku ne može da bude osnov za: pokretanje 176

Mobing u Crnoj Gori postupka za utvrđivanje disciplinske, materijalne i druge odgovornosti zaposlenog; Kasnije su Osnovno i Više državno tužilaštvo protiv tužiteljice podnešenu krivičnu prijavu, pravosnažno odbacili kao neosnovanu. 2.3) Sud je takođe bio dužan da konstatuje, a nije, da su tuženi ponovo prekršili Zakon o zabrani zlostavljanja na radu član 24 dok je u toku bio proces zaštite od mobinga pred nadležnim sudom na način što su tuženi podnijeli 02.07.2018. godine inicijativu za razrješenje tužiteljice Skupštini Crne Gore, iako su svi članovi Savjeta CBCG uključujući mobera, formalnim dopisom tužiteljice od 02.07.2018. godine raspoloživim u spisima predmeta, blagovremeno upozoreni da bi pokretanje inicijative o razrješenju tužiteljice predstavljalo kršenje Zakona o zabrani zlostavljanja na radu član 24 koji eksplicitno propisuje da „Pokretanje postupka za zaštitu od mobinga, kao i svjedočenje u tom postupku ne može da bude osnov za: otkaz ugovora o radu, odnosno prestanak radnog ili drugog ugovornog odnosa po osnovu rada.“ Imaju挃Āi u vidu navedeno, jasno je da postupaju挃Āi sudija Grdini挃Ā nije primijenio relevantne materijalnopravne odredbe koje je trebalo da primijeni i da je prvostepena presuda pravno neodrživa. Gledano iz ugla odluke ESLJP u slučaju Špadijer protiv Crne Gore sporan je sljede挃Āi nalaz sudije Grdini挃Āa: “Čak, i kad bi se prihvatila tvrdnja da je drugotuženi bio obavezan da i u periodu nakon 12.03.2018. godine na tužilju delegira neku od rukovodećih nadležnosti, sud nalazi da u konkretnom slučaju nije ispunjen jedan od neophodnih uslova da bi se takav propust drugotuženog mogao okarakterisati kao mobing, a to je da je takvo postupanje drugotuženog vršeno u kontinuitetu i u dužem vremenskom periodu, što se po mišljenju suda ne može reći za konkretnu pravnu situaciju. U prethodnom dijelu obrazloženja sud je ukazao na stav iskazan u sudskoj praksi i kod velikog broja teoretičara o vremenskom periodu koji je potreban da protekne da bi se moglo govoriti o mobingu, ali ovdje je korisno ukazati na presudu Vrhovnog suda Crne Gore Rev. br. 853/14 od 22.10.2014. godine, gdje se navodi da iako je tužilja u tom predmetu tvrdila da je bila žrtva zlostavljanja na radu dvije godine, u toku postupka je utvrđeno da je na poslu bila samo mjesec i petnaest dana, dok je preostali period bila na bolovanju, te je sud iznio zaključak da se ne može raditi o periodu koji je neophodan da bi bio ispunjen uslov trajnosti radnji u dužem periodu da bi moglo biti govora o mobingu. U konkretnom slučaju se radi o identičnom periodu o kojem je bilo govora u prethodno citiranoj presudi Vrhovnog suda. Naime, drugotuženi u periodu od 12.03.2018. godine do momenta razrješenja tužilje dana 05.07.2018. godine na tužilju nije delegirao ni jedno od rukovodećih nadležnosti, međutim među strankama nije bilo sporno da je tužilja na bolovanju bila u periodu od 27.04.2018. godine do 24.05.2018. godine, da bi rješenjem Centralne banke Crne Gore br. 13-3711-2/2018 od 09.05.2018. godine tužilja bila upućena na službeni put 177

Mobing u Crnoj Gori u Beč u periodu od 03.06. do 21.07.2018. godine, shodno čemu je zaključila i Ugovor o stručnom usavršavanju sa prvotuženim br. 13-4012-1/2018 od 04.05.2018. godine. Dakle, zbog bolovanja tužilje i zatim njenog učešća na stručnom usavršavanju u Beču, nije bilo logično i objektivno za očekivati da je na tužilju uopšte bilo moguće u periodu nakon 27.04.2018. godine prenijeti neko novo zaduženje, dok period od 12.03. do 27.04.2018. godine (jedan mjesec i 15 dana) ne može ni predstavljati period koji je neophodan da bi bio ispunjen uslov trajnosti radnji u dužem periodu da bi u 280 konkretnoj situaciji moglo biti govora o mobingu.” Neprihvatljivo je fragmentiranje perioda mobinga na koji to čini sudija (na period od 12.03.2018. godine kad su tužiteljici oduzeta sva ovlaš挃Āenja, sektor i zaposleni do odlaska tužiteljice na bolovanje), čime se pokušava „maskirati“ nesporna činjenica da je tužiteljica bila izložena učestalim i intenzivnim zlostavljačkim i diskriminatorskim radnjama mobera u periodu od 27.10.2017. godine sve do njenog razrješenja 05.07.2018. godine. Nesporno je i da je u periodu od 12.03.2018. godine sve do razrješenja tužiteljce 05.07.2018. godine mobing bio dodatno efektuiran kroz „sindrom praznog stola“ i potpunu izolaciju od kolektiva. U vezi sa elementom učestalosti zlostavljanja na radu, potrebnim da bi se pokrenula primjena odredbi Zakona o zabrani zlostavljanja na radu, ESLJP ukazuje na svega četiri pravosnažne doma挃Āe presude, raspoložive u momentu razmatranja predstavke i naglašava da presude nijesu uključivale zahtjev da se zlostavljanje mora ponoviti najmanje jednom sedmično, u trajanju od najmanje 281 šest mjeseci, kako bi bio utvrđen mobing. Sve i da je ispravan pristup sudije Grdini挃Āa da sagledava mobing samo u periodu kad su tužiteljici oduzeta sva ovlaš挃Āenja, radni zadaci i zaposleni 12.03.2018. godine do 27.04.2018 (dana odlaska tužiteljice na bolovanje s dijagnozom koja je, shodno međunarodnoj sudskoj praksi posljedica mobinga!) i u praksi crnogorskog pravosuđa postoji pravosnažna presudu kojom je utvrđeno postojanje mobinga, utvrđenog u slučaju V.Ć. protiv Saveza Sindikata, gdje je mobing utvrđen za period od 07.09.2012. do 30.10.2012. godine, dakle za period značajno kraći od šest mjeseci, suprotno tumačenju da „mobing konstituišu radnje psihičkog zlostavljanja na radu koje se vrše najmanje jednom sedmično, u periodu od najmanje šest mjeseci. Stav ESLJP u slučaju Špadijer protiv Crne Gore je da je zbog nepreciznosti spornih zakonskih odredbi sud u njihovom tumačenju koristio široka diskreciona ovlaš挃Āenja, te da princip „šest mjeseci – najmanje jednom sedmično” postavlja isuviše visoko postavljenu ljestvicu koju žrtva mobinga treba da preskoči u dokazivanju postojanja istog. Prema ESLJP: Pravilo „šest mjeseci – najmanje 280 Presuda Osnovnog suda u Podgorici P. br. 2422/18 od 04.08.2020, str.83. Postupajući sudija Mladen Grdinić. 281 Špadijer protiv Crne Gore, presuda od 9. novembra 2021, predstavka br. 31549/18, st. 61, 62 i 92. 178

Mobing u Crnoj Gori jednom sedmično“ je previše zahtjevno i promašuje suštinu pojma mobinga. Preciznije, postojanje mobinga treba, prije svega, da zavisi od posljedica spornih radnji (zlostavljanja), kao i intenziteta zlostavljanja, a ne od ispunjenja uslova u pogledu nekog egzaktnog vremenskog intervala u kojem isto postoji. Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) je u slučaju Špadijer protiv Crne Gore282 potvrdio da države ne treba da nameću prestroge de昀椀nicije zlostavljanja na radu i da ne treba da zahtijevaju dostavljanje dokaza o minimalnom broju ili učestalosti incidenata.283 Po mišljenju Suda „pritužbe o zlostavljanju na radu treba detaljno ispitati od slučaja do slučaja, u svjetlu posebnih okolnosti svakog slučaja i uzimaju挃Āi u obzir cjelokupni kontekst. Drugim riječima, mogu postojati okolnosti u kojima su takvi incidenti rjeđi od jednom sedmično u periodu od šest mjeseci i još uvijek predstavljaju maltretiranje, ili okolnosti u kojima su takvi incidenti češ挃Āi, a ipak 284 ne predstavljaju zlostavljanje na radu.” Iz elaboracije slučaja po fazama na prethodim stranicama studije je evidentno da sud nije uzimao u obzir brojne incidente, te da je takođe bez utemeljenja odbijao da provede značajan broj dokaza, krucijalnih za dokazivanje mobinga. Uključuju挃Āi dokumente koji su pratili tužiteljičin formalni zahtjev za zaštitu od mobinga poslodavcu od 07.03.2018. godine, te dokumente koji su ukazivali na nezakonitosti u postupanju mobera. Ovim u slučaju tužiteljice važi ista primjedba na postupanje domaćih sudova prisutna u odluci ESLJP u slučaju D. Špadijer, gdje međunarodni sud ističe da su domaći sudovi razmotrili samo neke od incidenata, dok brojne incidente uopšte nijesu uzeli u obzir. Po ocjeni Evropskog suda, crnogorski sudovi nisu pokušali utvrditi koliko su se često ti drugi incidenti ponavljali i u kojem razdoblju, niti ih ispitali pojedinačno i uzeli u obzir zajedno s ostalim incidentima. Takođe su propustili uzeti u obzir kontekst i navodnu pozadinu incidenata, posebno podnositeljičinu prijavu svojih kolega zbog njihovog spornog ponašanja u novogodišnjoj no挃Āi. ESLJP ne može previdjeti tvrdnju podnositeljice zahtjeva da su djela mobinga kojima je bila izložena bila reakcija na njeno prijavljivanje navodnih nezakonitih aktivnosti nekih svojih kolega i da su imali za cilj da je „kažnjavaju”. U postupanju doma挃Āih sudova u slučaju viceguvernerke CBCG nesporan je i propust prepoznat u slučaju D. Špadijer, gdje se Evropski sud osvrnuo na propust domaćih sudova da ocijene sve incidente o kojima je riječ i u obzir uzmu potencijalni zviždački kontekst, odnosno kontekst „uzbunjivanja”. Za tužiteljicu je najsporniji nalaz suda da se nijedan od postupaka R.Žugića i CBCG nije mogao podvesti pod diskriminaciju jer „kao pretpostavljena žrtva diskriminacije, u toku postupka nijednim dokazom nije učinila vjerovatnim da je 282 Jelić I., Smith H. Vodič kroz relevantnu jurisprudenciju Evropskog suda za ljudska prava, 2022 AIRE Centre 283 Špadijer protiv Crne Gore, presuda od 9. novembra 2021, predstavka br. 31549/18, str. 95. 284 Špadijer protiv Crne Gore, presuda od 9. novembra 2021, predstavka br. 31549/18, str. 95. 179

Mobing u Crnoj Gori drugotuženi ove odluke donio vodeći se nekim ličnim svojstvom tužilje...“ kao i „u slučaju da se tužilja zaista osjećala diskriminisanom kao žena, u skladu sa tim bi već na početku postupka precizirala tužbeni zahtjev, te bi na tu okolnost od kakvog je značaja na status tužilje u Centralnoj banci bila činjenica što je tužilja žena, bilo moguće saslušati drugotuženog i ostale saslušane svjedoke. Uostalom, ovakav zaključak suda je u skladu i sa brojnim primjerima sudske prakse, gdje se ukazuje da je za postojanje diskriminacije neophodno da je nejednako postupanje prema žrtvi uzrokovano postojanjem nekih njenih ličnih svojstava“ čime je postupaju挃Āi sudija Grdini挃Ā stavio „povez na oči“ na brojne i nesporne diskriminatorne radnje mobera, uključuju挃Āi i to što je tužiteljica kao viceguvernerka i jedina žena u rukovodećem timu CBCG 2017. godine imala preko 52% niža primanja u odnosu na muškog kolegu sa istim akademskim kvali昀椀kacijama, na istoj poziciji, te isključivo na osnovu pojedinačnih odluka mobera. Sve prethodno protivno načelu jednake zarade muškaraca i žena za jednaki rad ili za rad jednake vrijednosti, koje je za Crnu Goru obavezuju挃Āe u smislu obavezuju挃Āih međunarodnih konvencija. Viši sud u Podgorici, kao drugostepeni je 23.09.2021. godine donio presudu kojom su odbijene žalbe tužiteljice i njenog punomoćnika kao neosnovane i presuda Osnovnog suda u Podgorici potvrđena.285 Iz sadržine drugostepene odluke proizilazi samo jedno – naznačeno u reviziji podnijetoj od strane punomo挃Ānika tužiteljice: “da je postupaju挃Āa sudija izvjestilac, Mirjana Popovi挃Ā, počela rad na predmetu u trenutku kada je tužiteljica, nakon proteka roka od 10 mjeseci podnijela kontrolni odnosno zahtjev za ubrzanje postupka, imaju挃Āi u vidu zakonsko načelo hitnosti, te da je očigledno od predsjednika suda Borisa Savi挃Āa sudija Popovi挃Ā dobila maksimalno dozvoljeno vrijeme od 60 dana (najduži zakonski rok za odlučivanje po podnijetom kontrolnom zahtjevu po kom predsjednik, iako je predmet sa oznakom hitnosti, nije “žurio” sa odlukom) i posljedica svega izloženog je presuda koja vrijeđa i laika i pravnika koji nije ni pročitao jedan list spisa predmeta.” 22.11.2021. godine podnijeta je revizija punomoćnika tužiteljice pred Vrhovnim sudom Crne Gore. 286 285 Presuda Višeg suda u Podgorici Gž. br. 5030/220 od 23.09.2021. Vijeće sastavljeno od Mirjane Popović kao predsjednice vijeća, Sonje Drašković i Ranka Vukića kao članova vijeća. 286 Rev. br. 17/22 podnijeta 22.11.2021. Predsjedavajući vijeća Zoran Šćepanović. 180